Naslovnica Baske Ostarije 250 godina organiziranog šumarstva u Hrvatskoj

250 godina organiziranog šumarstva u Hrvatskoj

0

Otočac i Baške Oštarije bit će središta ovogodišnjih „Dana hrvatskog šumarstva“  12. i 13. lipnja. U Otočcu će se 12. lipnja  održati Stručni skup pod nazivom „250 godina hrvatskog šumarstva“,  a u 18 sati u Gradskom parku  bit će svečano otvorenje „Dana hrvatskog šumarstva“, gdje će se 13. lipnja održati i natjecanje šumarskih radnika sjekača. Prilikom otkrivanja spomen obilježja Šumariji Oštarije, 13. lipnja na Baškim Oštarijama, održat će se umjetnički program i napraviti milenijska fotografija. Mr. sp. Mandica Dasović predsjednica je Hrvatskog šumarskog društva Ogranak Gospić i rukovoditeljica odjela za ekologiju u UŠP prezentirala nam je povijest  i začetke šumarstva u Lici i Hrvatskoj.

Mandica Dasović
Mandica Dasović

-Hrvatsko šumarstvo počelo se organizirati za vrijeme carice Marije Terezije, koja je zbog sve veće devastacije šuma uzrokovane nekontroliranim sječama i velikim brojem stoke u šumi koja je činila znatne štete, naredila uvođenje reda u šume Karlovačkog generalata. Naložila je da se šume „opišu i narišu“, što je rezultiralo prvom inventurom i kartom šuma u nas izrađenima u razdoblju 1764.-1765. godine. Od 16. do 23. veljače 1765. godine održana je sjednica mješovitog povjerenstva u Karlovcu – sjedištu Generalata Vojne granice, na kojoj je donesena odluka o osnivanju Uprave šuma Karlovačkog generalata s tri šumarije i to u Oštarijama na karlobaškoj cesti za šume ličke pukovnije, u Krasnu za šume otočke pukovnije i šumarije Petrovagora za šume ogulinsko slunjske pukovnije. Postavljeni su i prvi šumari koji su dobili svoje lugare –pješake i konjanike. Sve su šume izmjerene, ali ne kao danas u kubicima i volumnoj mjeri, već se je utvrđivao broj stabala pojedine vrste po katastarskom jutru. Ucrtavala su se i mjesta kako izvući stabla iz šume, odnosno trase vlaka kojima su se trupci spuštali do cesta. Drvo se spuštalo prema primorskoj strani  Senju i Bagu, a onda brodom dalje u Veneciju i druge krajeve. Prvu zakonsku uredbu o šumama objavila je Marija Terezija 22. prosinca 1769. godine. Bio je to prvi zakon o šumama na hrvatskom jeziku i najznačajniji spis u povijesti šumarstva Hrvatske. Interesantno je napomenuti da su izuzetno bila tražena stabla na južnoj strani Velebita koja su pri svom korijenu bila zakrivljena zbog nepovoljnih vremenskih prilika – bure i kao takva pogodna za brodogradnju.

Kakva je važnost šuma u RH danas?

-Akademik Slavko Matić rekao je da su šume najbolje što unosimo u EU, a pri tome je mislio da prirodnost naših šuma koja je čak 95%, što druge europske zemlje nemaju. Prirodnost znači da smo zadržali zavičajne vrste koje tamo od prirode rastu kao što su hrast lužnjak i kitnjak, smreka, jela, bukva. Ostale europske zemlje nakon sječe prirodnih šuma sadile su monokulture većinom iz ekonomskih razloga.

Kakva je danas percepcija šumara u očima većine građana?

-Šumare neuki „zaštitari svega i svačega“ počesto kritiziraju kako samo sijeku i tobože nasumice uništavaju  sve pred sobom. Dakako da to nije istina, jer kad siječemo šumu staru 100- 120 godina dajemo priliku budućim generacijama, dolazi zapravo do onoga što nazivamo smjenom generacija. Ne smanjuje se dakle šumovitost, već dobna struktura drveća na nekom području. Mnogi misle da šuma stara 1-2 godine nije šuma, ali to je mlada šuma koja će vremenom odrasti. U javnosti je često percepcija šumarstva traktor i kamion s trupcima. Uzgojni radovi, zaštita šuma  pošumljavanja i njega šuma-gotovo se niti ne spominju, a bez svih tih radnji ne bilo niti tako vrijednih šuma u nas.

U prilog tome da šumari već dva i pol stoljeća stručno i odgovorno gospodare šumama u Hrvatskoj ide i činjenica da su Hrvatske šume d.o.o. od 2002. godine nositelj FSC certifikata za gospodarenje šumama, a to znači da se šumom gospodari prema strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima. FSC certifikat predstavlja veliku odgovornost, ali i veliku čast i međunarodno priznanje načinu gospodarenja šumama kao jednim od izuzetno značajnih resursa u Republici Hrvatskoj, rekla nam je mr.sp. Mandica Dasović te istaknula da upravo tu stranu šumarstva potrebno je približiti široj javnosti, a edukacija učenika i mladih od velikog je značaja. U tu svrhu Hrvatske šume d.o.o. u suradnji s Ministarstvom znanosti već dvije godine provode projekt „Škola u šumi, šuma u školi“ kojim se učenicima želi približiti šumarska struka, upoznati ih s važnosti šuma za život na zemlji te vezi čovjeka i šume.

-Što još možemo reći o šumi?

-Osim iznimno vrijedne drvne mase koju nam daje šuma, treba dodati činjenice po kojima šume imaju općekorisne funkcije koje su višestruko veće od vrijednosti drvne mase, a to su u prvom redu zaštita tla, prometnica i drugih objekata od erozije, bujica i poplava, utjecaj na vodni režim i hidro-energetski sustav, utjecaj na klimu, zaštita i unapređenje čovjekova okoliša, stvaranje kisika i pročišćavanje atmosfere, rekreativna, turistička i zdravstvena funkcija, utjecaj na faunu i lov… U zadnje smo  vrijeme svjedoci sve aktualnijeg sakupljanje sporednih šumskih proizvoda kao što su ljekovito bilje, šumski plodovi, gljive, ali i korištenje šuma u turističke i rekreativne svrhe. Lika je po šumama bila, a i danas je prepoznatljivi dio Hrvatske, a i Europe na što trebamo biti ponosni, rekla nam je na kraju mr.sp. Mandica Dasović.

M.S.

 

SHARE