Nema snijega, a nema ni „čvike“

1

Prije svega nekoliko godina Lika se, klimatski gledano, nije previše osvrtala na teorije globalnog zatopljenja i El Nino. Otočac i Gospić bili su redovno najhladniji gradovi Hrvatske, snijega je bilo dovoljno (čak i previše) i u svim sferama života reklo bi se kako je sve u skladu s klimatskim standardima ovog dijela sjeverne hemisfere. Značajniju varijabilnost klime osjetili smo ove godine. Pao je tek jedan snijeg i potrajao 7-8 dana. Temperature zraka uglavnom su iznad nule, a dosadna kiša nam pokazuje da je, barem ove godine, prava lička zima stvar prošlosti. Unatoč tome, trošimo ogrjev, spremili smo zimnicu, obavili kolinje, ukiselili zelje, pekli smo rakiju… Ali nema studeni, nema čvike. Neke je običaje teško mijenjati, a mnogi od nas svako malo pratimo vremensku prognozu, radujući se da bi snijeg ipak mogao pasti. Skijališta nam zjape prazna, a klinci su u onih nekoliko dana pod snijegom načinili Snjegoviće, više zbog „fotkanja“ za uspomenu.

Struka govori svoje: „Razlog ovakve tople zime jest Sjeverno – atlantska oscilacija koja predstavlja varijacije atmosferskog tlaka na razini mora na području Islanda i Azora, što utječe na jačinu zapadnog strujanja i na putanje oluja nad sjevernim Atlantikom i dijelom Europe“. Sve počelo koncem 18. stoljeća i industrijskom revolucijom. Zemljin ozonski omotač je koncem prošlog stoljeća već bio toliko oštećen emisijama CO2, da je efekt staklenika poprimio alarmantne dimenzije. Topljenje led na polovima, blage zime, pojava tornada i sve ostale elementarne nepogode i nedaće, rezultat su onoga što čovjek čini majčici Zemlji. Dodamo li tome sječu šuma, najvećeg proizvođača kisika i ozona, onda se ne treba čuditi svemu ovome.

Kina, SAD i Japan smatraju se danas najvećim zagađivačima Zemlje. I baš iz ovih država stižu najvatreniji eko-pobornici koji žele smanjiti emisije stakleničkih plinova u atmosferu. Potpisnici konvencije iz Kyota svako malo objave podatak po kojem tu konvenciju najčešće krše države koje su javno najglasniji zaštitnici prirode. Želja za bogaćenjem je ipak iznad dosega svih listova papira. U Kini i Japanu postalo je sasvim normalno izlaziti van sa zaštitnom maskom na licu. Onda se čudimo što su Kinezi zadnjih godina sve češći gosti u našem nacionalnom biseru, NP Plitvička jezera. Svima nama želimo hladne zime, topla ljeta i čist zrak.

DHMZ/L. O.