Davno su mudraci s istoka slijedili zvijezdu repaticu. Pokazala se kao vrlo pouzdan vodič koji vodi do pravoga cilja. Došli su do štalice u kojoj se nastanila Božja ljubav i poniznost u djetetu Isusu. No, ovih dana u hrvatskoj javnosti dolaze na vidjelo i djela onih koji su slijedili i zvijezdu petokraku „kao mudraci“, ali oni ne dolaze u štalicu poniznosti da priznaju svoju krivnju. Oni su došli u štalu u kojoj se prema njihovim nastupima mogu osjetiti različiti „smradovi“ povijesti, koje su sami stvarali a u njih i sami više ne vjeruju. Ministar unutarnjih poslova svojim polaganjem vijenaca na otoku Daksi pokazao je da poput pravog mudraca ne želi slijediti zvijezdu petokraku.

 Hrvatska Vlada proglasila je 23. kolovoza  Europskim danom sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritativnih režima. Premda se u zakonu ne spominju samo komunističke žrtve, u obrazloženju se ipak posebno naglašava da je Hrvatski sabor 30. lipnja 2006. godine donio Deklaraciju o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945-1990. u kojoj je navedeno da su totalitarni komunistički režimi bili, bez iznimke, označeni masovnim povredama ljudskih prava. Pad totalitarizma komunističkih režima u srednjoj i istočnoj Europi nije bio u svim slučajevima, pa ni u slučaju Republike Hrvatske, popraćen nacionalnim ili međunarodnim istragama zločina koje su ti režimi počinili. Kao posljedica toga, vrlo je niska svijest javnosti bivših komunističkih zemalja, pa i hrvatske javnosti, o zločinima počinjenim od strane totalitarnih komunističkih režima, objašnjava se u ovom zakonu kojega je donijela Vlada.

Inače, 23. kolovoza obilježava se kao spomen na dan kada je 1939. godine potpisan njemačko-sovjetski pakt o nenapadanju, poznat kao Sporazum Molotov-Ribbentrop. Njime su Staljinov SSSR i Hitlerov Treći Reich postigli sporazum o nenapadanju i tajni sporazum o podjeli interesnih sfera u istočnoj Europi. U slobodnom svijetu na taj dan su se organizirale demonstracije tzv. Dan crne vrpce, s ciljem upoznavanja svijeta s prikrivanjem zločina. Novi spomendan, kao i svi drugi poput Dana Hrvatskog sabora, radni je dan.

Izaslanstvo Ministarstva unutarnjih poslova  predvođeno ministrom Tomislavom Karamarkom, danas je na otočiću Daksi pored Dubrovnika ispred Spomen križa položilo vijence u spomen na pedesetak ubijenih Dubrovčana, koje su jugo-komunisti ubili na tom otočiću u listopadu 1944. godine.Vijence je položilo i izaslanstvo Dubrovačko-neretvanske županije. Na otočiću Daksi partizani su u listopadu 1944. godine strijeljali 50-tak Dubrovčana u dob od 20 do 63 godine. Naime, nakon ulaska partizanskih jedinica u Dubrovnik 18. listopada 1944. godine, zatvoreni su istaknuti Dubrovčani, mahom intelektualci, te su nakon nekoliko dana na nenaseljenoj Daksi bez suđenja strijeljani, uglavnom 24. i 25. listopada. Među ubijenima je bio i svečenik padre Petar Perica. Tijela žrtava ekshumirana su krajem 2009., a pokopana su u lipnju 2010. godina.

Udruga Daksa 1944./45. je 2007. podigla kaznenu prijavu protiv više nepoznatih počinitelja kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, koji su od 25. do 27. listopada 1944. na Daksi pogubili 45 Dubrovčana. U kaznenoj prijavi su naveli da su odluku o uhićenjima i pogubljenjima 45 građana Dubrovnika donijeli: Okružni komitet KPH za Dubrovnik, zajedno s pripadnicima Oblasnog komiteta KPH za Dalmaciju, funkcionerima Okružne OZN-e za Dubrovnik i Oblasne OZN-e za Dalmaciju. Županijsko državno odvjetništvo u Dubrovniku u ožujku ove godine – nakon ispitivanja svjedoka koje je predložio podnositelj kaznene prijave (svjedoka koji su u to vrijeme obnašali vojne i partijske dužnosti na području Dubrovnika i Dalmacije), te nakon provedenog sudskog očevida na mjestu masovne grobnice – donijelo je odluku kako nema osnova da protiv neke žive osobe pokrene kazneni postupak za ta ubojstva.

Savez antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske  ocijenio je u priopćenju kako izjava ministra unutarnjih poslova Tomislava Karamarka koji je, kako navode, Josipa Broza Tita nazvao zločincem, potiče na mržnju i izaziva uznemirenost građana, što potpada pod kaznenu odgovornost. U priopćenju se podsjeća kako je Karamarko u povodu odavanja počasti žrtvama totalitarnih režima jučer položio cvijeće u Daksi kod Dubrovnika, na grobove strijeljanih suradnika talijanskih fašističkih i njemačkih nacističkih okupatora u Drugom svjetskom ratu. Njega nije zanimalo koliko je ljudi izgubilo živote zaslugom tih okupatorskih slugu, već samo namjera da jasno naglasi kojoj političkoj opciji pripada, ističu u SABA-u dodajući kao je Karamarko, da bi sebi dao veći značaj, nazvao Tita ratnim zločincem.

– Ponašanje ministra Karamarka, kao i nekih drugih iz političkog vrha Hrvatske, ne bi bilo čudno da nije ministar u hrvatskoj Vladi, koja bi trebala provoditi i štititi ustavni poredak, stoji u priopćenju.

Ambicije ministra Karamarka odvele su ga u tabor nacionalnih ekstremista, koji svojim ponašanjem i izjavama šteti cijeloj Hrvatskoj, ističu iz SABA dodajući kako je Karamarko zaboravio da su osnivači HDZ-a, od Tuđmana nadalje, bili sudionici Narodnooslobodilačke vojske, na čijem je čelu bio maršal Josip Broz Tito.

“Budući da je antifašizam u samim korijenima hrvatske države, svaki onaj koji to negira, negira hrvatski ustav. Ne znam je li ministar Karamarko toga svjestan”, izjavio je bivši predsjednik Stjepan Mesić u razgovoru za Media Servis, komentirajući Karamarkove nedavne izjave u kojima se gotovo odriče antifašizma. Odnos Mesić-Karamarko iznimno je dinamičan, jer je aktualni ministar bio jedan od glavnih ljudi u Mesićevoj predsjedničkoj kampanji 2000. godine i bili su veliki prijatelji. Danas među njima vlada otvoreni animozitet, a Mesića posebno iritira što Karamarko politizira borbu protiv komunističkih zločina, gradeći sebi poziciju kod desnih birača uoči parlamentarnih izbora.  “Njegovi su prioriteti da progoni kriminalce, da ih istražuje i predaje Državnom odvjetništvu”, poručio je Mesić svom nekadašnjem velikom prijatelju.

Ministar Karamarko odlučio je tako slijediti put europske Hrvatske i put trojice starih mudraca sa istoka, a bivši predsjednik Mesić odlučio je i dalje ostati u „smradovima“ povijesti pod svaku cijenu pa i cijenu europske Hrvatske. Sud povijesti dolazi na naplatu o zločinima antifašista, jer se brojna grobišta više ne mogu sakriti a šutnja više ne postaje pravilo.

                                                                                                                                                                            M.M.