Poslovne zone za gospodarski razvoj Senja

0
Gradonačelnik Senja Darko Nekić
Gradonačelnik Senja Darko Nekić
Gradonačelnik Senja Darko Nekić

U gradu Senju kao i u većini naših gradskih sredina u cilju razvijanja gospodarskih aktivnosti čine značajne pomake kako bi malim i srednjim poduzetnicima i obrtnicima pružili mogućnosti za kvalitetan razvoj. Da bi to bilo po gospodarskim standardima u gradu Senju ima nekoliko promišljanja vezanih za mogućnosti oko izgradnje poslovnih odnosno poduzetničkih zona. Od gradonačelnika Senja Darka Nekića doznajemo da ono što se kao prioritet uzima u obzir su cijene zemljišta, dostupna infrastruktura, cestovna komunikacija, dostupnost i cijena ljudskih resursa, ali i mišljenja njegovog užeg stručnog tima koji analizama i unaprijed provjerenim opravdanostima zaokružuje moguću isplativost i realizaciju svakog projekta posebno. Kad je riječ o poslovnim zonama, gradonačelnik Nekić drži da su tu otvorene tri opcije po kojima vide gospodarsko poduzetnički napredak njihove sredine, a riječ je o tri poduzetničke zone.
Za prvu, kako kaže, malu poslovnu zonu sa površinom od 11.876 metara četvornih našim obrtnicima i manjim poduzetnicima omogućili smo kupovinu 10 parcela čija je površina od 700 do 2.500 kvadrata. Bitno je kazati da su cijene za ta zemljišta bile, gledajući današnje cijene zemljišta, najniže što mogu biti. Oni koji su kupili ta zemljišta trebaju ih i urediti dok je Grad preuzeo obvezu komunalno opremanje i asfaltiranje ceste.
nekić99_prsa_10082014„U 2013. godini završili smo poslove koje u ovoj godini nadopunjavamo natječajem za završetak kompletne infrastrukture unutar spomenute male poslovne zone koju zovemo “Cestarska kuća”. Ona je smještena na ulazu u Senj, s krivoputske strane. Gradsko vijeće Senja posebnom je odlukom odredilo znatno niže cijene za ta zemljišta a sve kako bi potaknuli poduzetnike i obrtnike za što kvalitetnije i lakše razvijanje svojih djelatnosti. Grad Senj obvezao se izgraditi pripadajuću komunalnu infrastrukturu kroz samu zonu a komunalno opremanje samih parcela obveza je vlasnika zemljišta. U toj zoni predviđeno je obavljanje industrijsko obrtničkih, proizvodnih i servisnih sadržaja,- kaže Nekić.
Iznad Sv.Jurja imamo drugu poslovnu zonu „Burnjak“ sa oko 100.000 kvadrata zemljišta. Izrađen je urbanistički plan uređenja što je proizvelo i poslove ishodovanja projektne dokumentacije. Ove dvije poslovne zone itekako su nam značajne i od njih očekujemo puno, no ono na što gledamo kao dugoročno isplativi projekt i budućnost ove sredine i ovog šireg područja je poslovna zona koja bi se trebala nalaziti uz buduću auto cestu Žuta Lokva – Rijeka, koja bi trebala biti smještena na području Francikovca odnosno Krivog Puta. Za tu poslovnu zonu postoje, za sada, određena ograničenja jer njezina je izgradnja uvjetovana izgradnjom auto ceste tako da do tada od nje nema ništa. Iako sam optimista po tom pitanju, sumnjam u mogućnost realizacije tog projekta dok je sadašnja „garnitura“ političara na vlasti. Upozoravao sam da će isteći valjanost lokacijske dozvole za spojnu cestu od čvora Senj do grada Senja, a to se i dogodilo. Nije logično da „propada“ dokumentacija za čije je ishođenje potrošen velik novac. Isto se dogodilo i sa studijom utjecaja na okoliš, kaže Nekić.
Ako dodamo da je u svezi izgradnje auto ceste Rijeka – Žuta Lokva ne tako davno održan sastanak u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture kojem je nazočio i gradonačelnik Senja Darko Nekić. Na sastanku je iskazano nezadovoljstvo odlukom Vlade RH koja u skoroj budućnosti nema u planu izgraditi autocestu Rijeka – Žuta Lokva, a koja je važna za razvoj svih gradova i općina u Primorsko – goranskoj i Ličko – senjskoj županiji. Tada su čelnici gradskih i općinskih vlasti pokušali još jednom ukazati na potrebu nužne realizacije toga projekta u tri faze, a s obzirom na ishođenu dokumentaciju pojedine dionice. Naglasili su kako su upoznati s isplativošću izgradnje autoceste tim više što je ona prijeko potrebna za razvoj turizma, gospodarski razvoj, povezanost Like i Rijeke kao regionalnog centra te za razvoj poslovnih zona u županijama.
Unatoč tome što je spomenuta autocesta od velike važnosti i interesa za sve, Ministarstvo i Vlada RH projekt izgradnje autoceste Rijeka – Žuta Lokva nisu uzeli za prioritet iz razloga što se navodno ne mogu iznaći sredstva za financiranje. Predstavnici lokalnih vlasti, koji smatraju da je autocesta od vitalne važnosti za razvoj cijele regije, inzistirali su na tome da se, bez obzira na trenutnu nemogućnost zatvaranja financijske konstrukcije, nastavi s ishođenjem dokumentacije i rješavanjem imovinsko-pravnih odnosa kako bi cijela dionica buduće autoceste bila spremna za izgradnju u trenutku kad se otvori mogućnost za njezino financiranje.
Dražen Prša