Rič bijaše Bog

1

Spomen-dom dr. Ante Starčevića u Velikom Žitniku bio je sinoć pretijesan da bi primio sve one koji su željeli svjedočiti predstavljanju monografije „Od riči do ričoslovlja“ posvećene Šimi Starčeviću, stricu Oca Domovine. Autorice prof.dr. sc. Diane Stolac i doc.dr. sc. Vesne Grahovac-Pražić sa Zadarskog sveučilišta-Odsjeka za nastavničke studije u Gospiću, u svojoj su knjizi kroz 9 poglavlja istaknule vrijednost djela Šime Starčevića, autora prve hrvatske gramatike. Vrijednost njegovog rada bila je godinama osporavana jer je bio pionir ove znanstvene kategorije na ovim prostorima, znatno prije Vuka Karadžića. Nakladnik knjige i organizator ovog predstavljanja je Državni arhiv u Gospiću, a o knjizi je prvi govorio urednik prof. Ivica Mataija, potom biskup dr. Mile Bogović, recenzenti prof. dr. sc. Ines Srdoč-Konestra, prof. dr. sc. Josip Lisac te obje autorice.

Prof. Ivica Mataija istaknuo je potrebu za proučavanjem i na taj način ne puštanjem zaboravu života i djela Šime Starčevića, što su osjetili brojni hrvatski filolozi, kroatisti, ali i ostali znanstvenici.

– Među njima se, svakako nalaze i večeras ovdje nazočni prof. dr. sc. Josip Lisac, mons. dr. Mile Bogović i autorice knjige Šime Starčević od riči do ričoslovja prof. dr. sc. Diana Stolac i doc. dr. sc. Vesna Grahovac Pražić. Među mnogim do sad objavljenim radovima o Šimi Starčeviću nama su Ličanima poznatiji oni objavljeni u zborniku sa znanstvenog skupa održanog ovdje u Gospiću pod nazivom Šime Starčević i hrvatska kultura u XIX. stoljeću 2014. u organizaciji Odjela za nastavničke studije Sveučilišta u Zadru ili oni objavljivani u Senjskom zborniku ili zborniku Lika i Ličani u hrvatskom jezikoslovlju iz 2003., istaknuo je urednik prof. Ivica Mataija.

Biskup dr. Bogović je ustvrdio kako su Šime Starčević i njegov nećak Ante imali slične, ali obrnute životne misije. Šime je najprije bio laik, a potom svećenik, dok se Ante nakon svećenstva raspopio. Biskup Bogović je u svojem izlaganju naglasak stavio na duhovnu misiju Šime Starčevića koji je bio svećenik u Gospiću, Udbini, Ličkom Novom i Karlobagu. Hrabrost i obrana vjere ilustrativna je nastupom Šime Starčevića kada je iz gospićke crkve doslovno otjerao Francuze koji su crkvu htjeli pretvoriti u konjušnicu.

M. S.