Svaka stolica bila je popunjena na svečanom obilježavanju 125. objetnice otvorenja Pećinskog parka Grabovača za posjetitelje u perušićkom Domu kulture. Davne 1889. godine zabilježen je prvi novinarski tekst o špilji Samograd, no ima dokaza da je čovjek mnogo ranije kročio u njezine dubine.
Ponosna na svoj rad proteklih devet godina te na svoje suradnike, bila je ravnateljica Javne ustanove Pećinski park Grabovača, Katarina Milković. U svome izlaganju istaknula je sve važnije događaje proteklih godina u razvoju Parka koji je prošle sezone dosegnuo broj od pet tisuća posjetitelja iz cijeloga svijeta.
– Spavao sam i sanjao da je život radost. Probudio sam se i otkrio da je život služenje. Dao sam se na služenje i spoznao da je služenje radost, započela je s riječima nepoznatoga autora. Sve ovo što mi radimo u PP Grabovača zaista radimo sa strašću, ali i velikom ljubavlju. Kažu da je put do uspjeha posut trnjem, i je, kroz jako puno trnja smo prošli i još uvijek prolazimo i očekujemo nove bodlje, ali smo ustrajni da od ružnog pačeta napravimo prekrasnog bijelog labuda koji će biti na ponos apsolutno svima, posebice našoj djeci, budućim generacijama. 125 godina od otvorenja jedne špilje za posjetitelje nije mala stvar i naprosto nismo htjeli dozvoliti da se ovaj rođendan proslavi u tišini, da prođe nezapaženo i da se za to ne zna, kazala je Milković.
Posebno je istaknula potporu načelnika općine Perušić Ivice Turića kojemu je dodijelila zahvalnicu za neizmjeran doprinos razvoju Parka. I Turić se obratio s nekoliko riječi te rekao da će uvijek čuvati “našu ljepoticu, špilju Samograd”.
– Razmišljali smo prije 11 godina što napraviti sa špiljom, bilo je puno varijanti i kombinacija, međutim odlučio sam se da idem na javnu ustanovu i mislim da sam bio u pravu. Dok god budem na čelu lokalne samouprave održavat ću je jer to je naša ljepota. u Hrvatskoj percipiramo samo sunce i more, svi smo zaboravili na kontinentalni dio. Ne zaboravimo naš biser i fenomen prirode, našu ljepoticu, špilju Samograd.
Zamjenica župana Ličko-senjske županije, Ivana Tomaš, nije skrivala iznenađenost odazivom velikog broja ljudi na događaj koji ima veze sa geomorfologijom, o kojoj ljudi danas malo znaju.
– Te špilje predstavljaju nešto tajnovito u našoj županiji i svi trebamo na to biti ponosni. Pobornik sam toga da dok naša djeca čeznu za obalama Španjolske ono što im je u dvorištu ne znaju i ne vide. Rad Katarine Milković, glavne pokretačice cjelokupnog razvoja JU PP Grabovača, može se svesti na tri riječi – mašta, znanje i tvrdoglavost. Mislim da je to vodilja vaše ravnateljice i da je to ono što će jamčiti opstanak i razvoj, kako za općinu Perušić tako i za cjelokupnu županiju.
Govorili su i stučnjaci. Od nazočnih članova Parka prirode velebit, PP Maksimir, Sjeverni Velebit, Državnog zavod za zaštitu prirode, za govornicu su stali stručnjaci s područja speleologije, geologije, geografije, ali i turizma. Poseban pozdrav dobila je predstavnica Ministarstva zaštite okoliša i prirode, gospođa Marija Brajković, koja rad PP Grabovača prati od provoga dana.
Profesor Nenad Huzjak s odjela geografije na zagrebačkom PMF-u, Perušić je nazvao drugim domom s obzirom da je istraživajući njezin podzemni špiljski svijet, na ovim područjima provodio mnogo vremena posljednjih pet godina. Govorio je o geobaštini i gološkoj raznolikosti PP Grabovača.
– S obziom na svoj položaj na dodiru velikih prirodnih cjelina – Panonskog bazena, Alpi i Dinarida – te na veličinu teritorija, Hrvatska odlikuje velikom georaznolikošću i bogatom geobaštinom s dugom tradicijom. Jednako tako i perušićki kraj s Grabovačom možemo smatrati važnim jer su se tu na malom području skupile sve značajke i pojave krškog reljefa, njegovi geološki, geomorfološki, hidrološki, hidroklimatski značaji i geološke vrijednosti i posebnosti.
Perušićanin Dane Pejnović, također profesor na odsjeku geografije, zajedno je sa Srećkom Božićevićem, bio prvi koji je 90-ih godina po prvi puta postavio osvjetljenje unutar špilje Sasmograd. Naime, Božićević je prvi s idejom osvjetljenja špilje, a izdradio je i elaborat eletrifikacije.
– Nije bilo dovoljno osvjetljenja da bi se sve ljepote naglasile. Bojali smo se da ne pogrijšimo jer ako unesemo previše svjetla, odnosno topline, pećinski nakit bi otpao. To vam znači stoljetna i tisućljetna geološka ravnoteža ako se samo malo naruši, kazao je Pejnović.
Iznio je i nekoliko povijesnih podataka poput onih da je u Perušiću osnovana prva speleološka udruga u Hrvatskoj, uređena prva turističkašspilja u Hrvatskoj za koju je objavljen i katastar koju je profesor Mirko Malez napravio kao prvi objavljeni geonacrt neke hrvatske spilje.
Gosti su bili i sa instituta Ivo Pilar te opatijskog Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu. Ipak, najveću pozornost privuklo je 80 entuzijasta koji su od 70-ih godina prošloga stoljeća svojim trudom i radom nastojali da PP Grabovača ne zaraste u jednu veliku šikaru te su im zbog toga dodijeljene zahvalnice.
Jer ipak, davne 1935. unutrašnjost spilje devastirao je austrougarski vojnik ostavivši svoj potpis u unutrašnjosti, ali je time i ostavio danas vrlo važan dokaz o ranijoj posjećenosti špilje Samograd. O špilji se prvi puta pisalo 1889., a 1911. objavljen je njezin nacrt, ujedno i prvi nacrt neke hrvatske špilje. Osim speleoloških lokaliteta, PP Grabovaču krasi i 111 biljnih svojti, mnoge vrsta životinja, uključujući naravno medvjeda i vuka, kulturna baština, rijeka Lika kao najduža hrvatska ponornica, a sve to nalazi se na samo 600 hektara na koliko se proteže ovaj pećinski park.
Iva Vidović Pocrnić / FOTO:M.Paral/I.V.P
