U Karlovcu je 11. 16. i 23. veljače 1765. godine održana trodnevna sjednica na kojoj su postavljeni temelji hrvatskog šumarstva. Donesena je odluka o osnutku prve poznate Uprave šuma na hrvatskom tlu. Tadašnja austrijska carica i hrvatska kraljica Marija Terezija odredila je da u buduće ima upravu šuma karlovačkog Generalata voditi General-Comanda u Karlovcu, te namještati šumare i lugare, a da će nadzor nad tima šumama voditi šumar Franzoni radi čega je on i dodijeljen karlovačkoj General-Comandi. Sudionici sjednice odlučili su da se za šume Karlovačkog generalata postave tri šumara s pripadajućim osobljem, u tri sjedišta: jedan šumar s dva strana i šest domaćih lugara za šume ličke pukovnije sa sjedištem u Oštarijama na karlobaškoj cesti, jedan šumar s četiri strana i osam domaćih lugara te najbolji šumar – lovac za šume otočke pukovnije i dio šuma ogulinske pukovnije sa sjedištem u Krasnu, te jedan šumar s jednim stranim i četiri domaća lugara za ostale šume u ogulinskoj i slunjskoj pukovniji sa sjedištem u Petrovoj gori.
Najstarija rukopisna šumarska karta je karta Ličke pukovnije s prikazom velebitskih šuma, nastala je terenskom izmjerom 1764.–1765. godine i prethodi pisanoj odluci o osnivanju prve uprave šuma u Karlovačkom generalatu. Izradili su je potporučnik Dinzel i potporučnik Penco pod vodstvom inženjerskog majora pl. Pierkera. Ova karta je izrađena u dva primjerka (jedan se čuva u Kartografskoj zbirci Hrvatskoga državnog arhiva, dok se drugi čuva u Kartografskoj zbirci Ratnog arhiva u Beču). Popisane su sve šume, prema starosti i gustoći, a izmjereno područje je bilo podijeljeno u 11 kotareva i područje Podgorja.
Godine 2015. na Baškim Oštarijama postavljena je spomen ploča povodom 250 godina osnutka šumarije Baške Oštarije, jedne od tri najstarije šumarije u Hrvatskoj. Dovoljan razlog za ponos!!!
L. O.
