Po zadnjim podacima MUP-a, od 1208 zahtjeva za azil u prvih pola godine, više od polovice otpada na Afganistan uoči pada Kabula-(692), slijede Irak (116), Iran (105), Turska (66), Sirija (60) i Pakistan (37). U MUP-u ističu da nije moguće dati precizan broj osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita i koje trenutačno žive u Hrvatskoj jer taj broj dnevno varira zato što ljudi imaju pravo slobode kretanja s novom putovnicom, što im omogućava i napuštanje Hrvatske ako to žele.

U praksi to izgleda ovako: ilegalni migranti uđu u Hrvatsku, a kada ih policija uhvati-čarobna riječ je azil. Onda počinje postupak provjere identiteta jer je nepisano pravilo da su prije ulaska u Hrvatsku uništili sve svoje identifikacijske  dokumente. Tada steknu hrvatske putovnice, što im omogućava zakonski odlazak u željenu državu EU-a. Jednostavno da ne može biti jednostavnije i efektnije.

Među osobama kojima je do 30. lipnja 2021. odobren azil i supsidijarna zaštita gotovo je dvostruko više muškaraca nego žena, a najviše njih u dobi od 18 do 34 godine, zatim slijede maloljetni dječaci. Čak 70 posto azilanata (689 osoba) i osoba sa supsidijarnom zaštitom na dan 18. kolovoza imalo je prijavljeno prebivalište u Gradu Zagrebu.

Osim u Gradu Zagrebu najviše osoba s međunarodnom zaštitom živi na području Sisačko-moslavačke županije (94), Karlovačke (45), Zadarske (42), Brodsko-posavske (41), Zagrebačke (39), a najmanje ih je u Istarskoj (11), Splitsko-dalmatinskoj (10), Požeško-slavonskoj (8), Primorsko-goranskoj (4), Virovitičko-podravskoj (4), Osječko-baranjskoj (2) te Bjelovarsko-bilogorskoj i Varaždinskoj po jedna osoba. Zahtjev za azilom za Ličko-senjskom županijom nije zatražen niti u jednom slučaju, a ova praksa nas uči da izbjeglicama i migrantima odredište nije Hrvatska, nego druge zemlje EU.

Kad je riječ o stanju u Afganistanu, u MUP-u ističu  kako se procjenjuje da bi uskoro moglo biti tri do četiri milijuna izbjeglica koji će željeti ući u EU. Turska je već posegnula za diplomacijom po kojoj od EU traži nove materijalne beneficije, dok je Grčka ovih dana sagradila još 40 kilometara betonskog zida visine 4 metra kako bi spriječila ilegalne upade na tlo Europe.

Azl u Hrvatskoj toj migrantskoj sirotinji je, osim putovnica, prilika da se odmore, dobiju nešto obuće i obuće i onda elegantno putuju dalje. Posvuda, samo ne iz Like, upravo s područja gdje inače vrlo često ilegalno upadaju.

M. S