Bezuspješan pokušaj „reketarenja“ Plitvičkih jezera, neznanje ili nešto treće?

0

Od navodnih 40.000 janjaca koji se godišnje uzgoje u Lici, u Nacionalnom parku Plitvička jezera u godinu dana proda se tek oko 950 janjaca, što je manje od 2,5 posto. Pitanje je tko je tu prevario ovčare obećavajući im rješavanje problema otkupa?!

Nakon medijskih napisa o problemima ličkih ovčara s viškom janjetine koji se stvorio uslijed nedostatka tržišta uzrokovanog pandemijom COVID-19, istražili smo spomenutu problematiku jedinog većeg lokalnog tržišta, tržišta NP Plitvička jezera. Ovom  prilikom razgovarali smo s ravnateljem Tomislavom Kovačevićem.

Oglas

-Naš najveći nacionalni park Plitvička jezera u svijetu je poznat po svojim ljepotama, ali i po izvrsnoj gastronomiji. Posebno se hvali lička janjetina koja je jedan od najjačih aduta u ličkoj gastronomiji. Kakva je inače potražnja za ovom delicijom u vašim restoranima?

Ravnatelj NP Plitvička jezera Tomislav Kovačević

-Lička janjetina s pravom je prozvana delicijom zbog svojih specifičnosti i karakterističnog okusa. Osim pasminom (lička pramenka), to je svakako uzrokovano i ishranom. Destinacija Lika u kontinentalnom i primorskom dijelu vrlo je specifična regija čijih gotovo 60 posto površine spada u neki oblik zaštite. Uvijek volim naglasiti kako se na ličkom pašnjaku nalazi pravo bogatstvo jer na kvadratnom metru raste više od 50 biljaka dok u npr. poljoprivredom razvijenoj Nizozemskoj raste manje od pet vrsta biljaka po kvadratu. To je odraz dugogodišnjeg tretiranja poljoprivrednih površina i dominiranja monokultura, dok kod nas u Lici pašnjaci obiluju ljekovitim biljem. Primorski dio destinacije i Velebit imaju također svoju specifičnost u ispaši i janjetina s tih područja obiluje snagom okusa.

Nekada ste, vozeći se cestom kroz Liku, imali niz restorana koji su u ponudi imali ličku janjetinu s ražnja, ponekad i ispod peke. Iako cijenom nikada nije bila previše pristupačna običnom čovjeku, janjetina je bila neizostavna u ponudi restorana. Kod proslava rođendana, krstitki, svadbi i dr. da i ne spominjemo.

U današnje vrijeme potrošači, pogotovo oni mlađi, nisu ljubitelji janjetine kao nekad njihovi roditelji. Zato sve manje restorana u Lici nudi vruću janjetinu s ražnja. Sličan trend je i kod nas na Plitvicama. Naravno, restoran Lička kuća obavezno u ponudi ima janjetinu ispod peke dok se janjetina s ražnja sprema isključivo po narudžbi. Kako bismo povećali potrošnju domaće janjetine i domaće hrane općenito, upravo pripremamo izmjenu jelovnika s jelima koja u sebi sadrže domaće namirnice. Ako zbog promjene gastronomskih trendova nema velike potražnje za  janjetinom na ražnju, mi ćemo janjeće meso pripremati u fantastičnim novim jelima kao što su janjeći kotlet sa krustom od začinskog bilja, lički faširanci od janjetine te npr. lički zavežljaj kojim se na inovativan način janjetinu poslužuje s krumpirom i povrćem tako da kod otvaranja zavežljaja doživite jedinstven miris pripremljenog jela.

-Korona kriza uzrokovala je brojne probleme na tržištu te dovela do smanjene potražnje za ličkom janjetinom, a za probleme s plasmanom janjetine optužbe idu i na račun Plitvičkih jezera. Kako već godinama pratimo rad Nacionalnog parka kao i vaš rad osobno, pojasnite nam o čemu se radi.

-Radi se o običnoj podvali. Predsjednik Udruge uzgajivača ovaca Lika i član Upravnog odbora nacionalnog Saveza uzgajivača ovaca Tomislav Rukavina, u tekstu Jutarnjeg lista iznosi niz neistina o Plitvičkim jezerima, u kontekstu plasmana janjetine. Tvrdi kako će za koji mjesec u Lici biti oko 40.000 janjaca za tržište i kako bi Plitvička jezera trebala biti „lokomotiva“ koja bi povukla uzgoj ličke janjetine, a nije provjerio podatak da se kod nas godišnje konzumira tek 950 janjaca. Dakle,  to manje od 2,5 posto od ukupne količine janjaca u Lici, stoga me čudi da vodeći stručnjak za ličku pramenku tu činjenicu do sada nije primijetio. Uz velike napore, kroz izmjenu i prilagodbu menija, ovu količinu možda ćemo poduplati, ali to će još uvijek biti manje od 5 posto trenutno raspoloživih količina. Postavimo si pitanje tko je uzgajivače ovaca dovodio u zabludu obećavajući im osiguravanje tržišta na Plitvicama uz visoku otkupnu cijenu?

Iako je navedena Udruga uzgajivača ovaca Lika najzaslužnija za certificiranje Ličke janjetine na europskoj razini, za što im treba čestitati, pravo pitanje je zbog čega ista udruga nije osigurala tržište za plasman certificirane janjetine, nego su tek sad shvatili da bi se trebali tržišno orijentirati prema većim gradovima kao što je Zagreb. Vođeni velikim obećanjima, uzgajivači su imali samo velike troškove, dok udruga nema snage priznati vlastiti neuspjeh te krivnju prebacuje na Plitvička jezera koja, kako sam naveo, konzumiraju tek manje od 2.5 posto ukupno raspoložive janjetine.

Nadalje, 2018. godine NP Plitvička jezera proveo je javni natječaj na kojem je pobijedila lokalna lička zadruga Lika coop. Sva janjetina koja se nabavlja preko ove zadruge isključivo je iz Like i pasmine lička pramenka, tako da je neistinita, tendenciozna i zlonamjerna insinuacija kako se u našim objektima poslužuje janjetina iz Rumunjske. Kao još jedan paradoks, gospodin Rukavina navodi sustav Lika Quality kao glavni razlog njegova neuspjeha. Naglašavam kako certifikat Lika Quality nije niti spomenut u javnom natječaju kojeg smo proveli za janjetinu niti je to bio uvjet.

Mislim da se u cijelom ovom napadu radi o neuspješnom pokušaju stvaranja monopola na tržištu janjetine u Lici. Osobno sam razgovarao s jednim od vodećih članova Udruge uzgajivača ovaca koji predstavlja poljoprivrednu agenciju i koji mi je rekao kako je stav vodstva udruge da se u javni natječaj obavezno stavi posjedovanje EU certifikata ličke janjetine te da se lokalna zadruga izbaci iz „igre“, na što sam mu odgovorio kako javni natječaj nije igra te da su se u cijeloj priči samo oni zaigrali.

Dodatni paradoks je tvrdnja kako je Lika Quality sustav, sustav  bez ikakve kontrole, a upravo je gospodin Rukavina već godinama član Povjerenstva za dodjelu ovog certifikata i vrlo dobro zna da je sustav stvoren kako bi se pratila sljedivost proizvodnje u Lika destinaciji te kako bi se neutraliziralo sivo tržište.

-Prema nekolicini medija nije ovo jedini primjer napada na Plitvička jezera kao i na sustav Lika Quality. Neki portali s oduševljenjem stavljaju naš najveći nacionalni park u loš kontekst. Radi li se tu o sličnim motivima?

-Na žalost, neki portali koji nose prefiks „Lika“ o Plitvicama pišu samo kako bi proizveli aferu. Motiv je isti, nemogućnost realizacije osobnih interesa na Plitvičkim jezerima nudeći patvorine od svojih proizvoda, koje smo mi, naravno, odbili. Žalosno je i to što slične umotvorine skupo prodaju nekim turističkim zajednicama koje same nisu u stanju niti stavljati objave na društvene mreže pa bi trebalo ispitati na što to pojedini lokalni TZ-ovi troše novce koje im svi mi uplaćujemo.  Ako nađem malo vremena, rado ću i to predočiti javnosti.

Odgovoran sam čovjek i stojim iza svega što sam naveo te za sve imam materijalne dokaze, ističe u razgovoru ravnatelj JUNP Plitvička jezera Tomislav Kovačević.

M.S.