Lokalna akcijska grupa (LAG) Likazapočela je s pripremama za upoznavanje ličkih poljoprivrednika s biodinamičkom poljoprivredom. Ovo je relativno nov pojam, pogotovo u Lici, ali u Europi i svijetu nije. Začetnik ovakve poljoprivrede je svjetski poznat znanstvenik dr. Rudolf Steiner, rođen u Hrvatskoj. Ova metoda koristi se diljem EU i svijeta, a za Liku je idealna jer je u potpunosti ekološka, bez tretiranja.
U srcu Međimurja 27. veljače 1861. godine rođen je vizionar koji je u svoje vrijeme pokrenuo neke nove tekovine i potaknuo na inovativno razmišljanje – dr. Rudolf Steiner. U Donjem Kraljevcu je na inicijativu lokalnih vlasti i Međimurske županije, 2008. godine osnovan je Centar dr. Rudolfa Steinera. Centar u svom temeljnom djelovanju ima širenje naukovanje dr. Steinera o biodinamičkoj poljoprivredi, te svim blagodatima koje iz nje proizlaze kako za čovjeka, tako i za njegovu okolinu a posebice za zemlju koju obrađuje. Centar se u proteklih osam godina bavio širenjem znanja i praksi na području biološko dinamičke poljoprivrede. U suradnji sa stranim predavačima sustavno su se organizirala predavanja u sklopu Centra a po uzoru na „Poljoprivredni tečaj“ – serijal od 9 predavanja koja je dr. Steiner iznesao na tečaju daleke 1924. u Koberwizu. Stoga je lani u travnju održan prvi okrugli stol na temu „Biodinamička proizvodnja je izazov“ koji je pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, Poljoprivredne savjetodavne službe i Agronomskog fakulteta u Zagrebu definirao Centar dr. Rudolfa Steinera kao centralnu i referentnu instituciju za područje biodinamičke poljoprivrede u RH.
Temelji biodinamičke poljoprivrede počivaju na holističkom pristupu poljoprivredom gospodarenju, odnosno, jedno gospodarstvo je jedan cjelovit zatvoren organizam, koji je samodostatan. U biološko dinamičkoj poljoprivredi traži se veći angažman čovjeka jer mora pratiti ritam koji mu nameće priroda, prilagođavati se njoj i ne pokušavati ju na silu podvrgnuti svojim željama. Ovaj oblik poljodjelstva zahtjeva stalno prisustvo čovjeka, mnogo fizičkog rada i pravovremenu reakciju na zbivanja u gospodarstvu. Proizvođač hrane kroz svoj finalni proizvod ne odgovara samo zakonima kojih se mora pridržavati u svojoj proizvodnji, već i samom konzumentu te hrane. Hrana porizvedena na ovaj način nije samo nešto čime ćemo napuniti želudac i utažiti glad, već je ona i lijek jer se njome daje jedna nova dimenzija kvalitete. Za razliku od konvencionalnih uzgajača hrane, pa čak i ekoloških, biodinamičari nikada ne temelje svoju prizvodnjh na načelima prinosa po hektaru, odnosno isključivo osnovnog ekonomskog računa. Naravno, svi mi uzgajamao kako bi stvorili i neki profit prodajom proizvoda, ali zarada nije osnovna pokretačka snaga ovog tipa gospodarenja. LAG Lika će s edukacijom poljoprivrednika na ovu temu započeti sljedećeg mjeseca.
LAG/L.O.
