Krški pašnjaci Like izvor su velike bioraznolikosti, kako one biljne, a vezano s tim i raznolikosti faune. Tisućljećima se ta staništa koriste kao pašnjaci, ponajčešće ovce ličke pramenke i autohtonog ličkog goveda buše. Stoljetni pratitelj stada i nadglednik s neba bio je i bjeloglavi sup (Gyps fulvus), s rasponom krila i do 2,80 m i težine i do 13 kg. S visine je pratio stada u potrazi za uginulom životinjom, jer je isključivo lešinar, tj, hrani se uginulim životinjama, najčešće krupnim sisavcima (ovce, goveda,…) i nikad neće napasti živu životinju. Zbog načina prehrane vrlo je bitan u hranidbenoj mreži jer služi kao čistač, objavljeno je na službenoj web stranici NP Plitvička jezera.
Zbog sustavnog trovanja vukova, a preko lešina domaćih životinja, populacije bjeloglavih supova jako su smanjene ili su potpuno nestale kao npr. u Paklenici, gdje je 1999. godine nestala cijela manja kolonija koja je tu gnijezdila.
No, vratio se. U zadnje vrijeme ličke travnjake u okolici NP Plitvička jezera, oblijeće bjeloglavi sup. Najčešće se zadržava u blizini pašnjaka na kojima boravi blago, naravno, u svojoj staroj ulozi, nadglednika i čistača.
Jedinka po imenu Fojiška, već danima leti Likom. Iz mora na Cresu spašen je u srpnju 2019. godine. U oporavilištu ˝Beli˝ bio je sve do svibnja 2020. godine kad je pušten na slobodu, ali opremljen satelitskim odašiljačem koji djelatnicima JU Priroda Primorsko-goranske županije omogućava da ga prate. S Kvarnera se uputio u susjednu nam BiH, u blizinu Sarajeva, da bi se vratio sve do Like i ostao ovdje već sad duži vremenski period.
Područje zadržavanja su mu pašnjaci nešto južnije od NPPJ: Krbava, Krbavica, Korenica, Udbina, područja ekstenzivne poljoprivredne djelatnosti, ali i područje aktivnosti vučjih čopora, što znači da se potencijalno hrani na ostacima njihova plijena. Prošle je zime u Lici, kod Mazina, od namjernog trovanja preko lešine teleta, uginuo vuk, lisica i suri orao. Iako je trovanje zakonom zabranjeno, neuki ljudi, nesvjesni posljedica kako po životinje, tako i po ljude, još uvijek ˝uzimaju stvar u svoje ruke˝. Jer svaka životinja, neovisno o čovjeku ima svoje mjesto u prirodi, i važna je za opstanak prirode kao cjeline.
-Ovim putem apeliramo, ponajviše na stočare, da nam pomognu zadržati ovo prekrasno stvorenje na našem nebu. Nemojte bacati otrove u prirodu, mogu naštetiti i vašoj djeci. Bjeloglavi sup neće napasti živu životinju, zato, nemojte pucati u njega. Fojiška je mlada ptica i kao svako mlado biće neoprezan. Još uvijek nije upoznat sa svim opasnostima koje mu prijete, a ima ih. Zato, čuvajmo ga. Uživajmo u Fojiškinom letu na nebeskim prostranstvima iznad naših travnjaka, svjesni jedinstvenosti i bogatstva prirode koja nas okružuje. I ponosni jer je jedno tako veličanstveno biće odlučilo pružiti nam još jednu priliku i živjeti s nama. Hvala djelatnicima JU Priroda PGŽ na dojavama lokacija Fojiškinog boravka. Spasili ste ga iz valovitog mora, a sad ćemo ga svi skupa nastojati održati na nebeskim visinama, stoji u objavi NP Plitvička jezera.
L.O.
