Jeste li posijali Božićnu pšenicu ?

Iako se vjeruje kako je vrlo star, da seže čak u poganska vremena, običaj sijanja božićne pšenice k nama je stigao tek u 19. stoljeću, a od europskih ga zemalja njeguju još samo Portugal i Italija i to samo južna.
Mlada zelena pšenica na svečanome stolu simbolizira život, plodnost i blagostanje, naviješta novu godinu, ponovno proljetno buđenje i novo rađanje života. Na selu, koje je bilo blisko prirodi, označavala je i blagoslov ljetine, jer su se prema gustoći i zelenilu niklih mladih vlati pšenice najavljivali i bolja ili lošija žetva, prinos u obitelji i gospodarstvu uopće. Stoka kojoj se pšenica poslije blagdana Tri kralja (6. siječnja) odnosno blagoslova i raskićivanja bora davala pojesti, bila je time blagoslovljena. Danas su se, kada se izgubio dodir s prirodom, takva značenja izgubila, a zelenilo pšenice kao i zelenilo božićnog bora odnosno smreke ili jele, ima posve drukčija značenja ne samo u tmurnoj zimi nego i u tmurnim i uopće otuđenoj civilizaciji.

/bib/