Čipka i goblen, odmor za dušu

0

Tania Marinela Prpić Gospićanka je rumunjskih korijena. Već smo pisali o njezinom umjetničkom radu u tradicijskoj tehnici čipke macrame rumeno (point lace). Kroz 20 godina života u Gospiću Tania je sa svojim umjetničkim radom nastupila na mnogim priredbama u Lici i Hrvatskoj. Skromna i radišna nerado priča o životnim nedaćama. Radije se u razgovoru  okreće svojem radu. Na jednom zidu je prava mala galerija goblena.

-Moj rad je prepoznat i dobro prihvaćen tako da čipku lako prodajem. Gobleni su nešto drugo. Njih ne prodajem jer je s njima neusporedivo više posla pa goblen postaje dio mene i goblene drukčije doživljavam. Kada radim goblen i napravim crte lica kako sam zamislila, onda je ostalo lako. Lica je najteže napraviti. Kada napravim lice kako sam ga zamislila, to je kao Jack-pot, kaže Tania koja je sa svojim rukotvorinama nastupila na svim važnijim manifestacijama u Ličko-senjskoj županiji. Svake godine se pod pokroviteljstvom UNESCO-a u Lepoglavi priređuje Međunarodni festival čipke. Ondje je Tania imala tri zapažena nastupa ovjenčana priznanjima. Vjerojatno će i ove jeseni tamo izložiti svoje radove.

Oglas

-Festival u Lepoglavi je vrh, nešto posebno i sudjelovanje na toj priredbi velika je čast. Prevarili biste se kada mislite da tamo radove izlažu samo žene. Sve više muškaraca bavi se čipkom. To je nešto što smiruje, opušta. U Lepoglavi svoje radove izlažu ljudi iz cijeloga svijeta. Tamo sam dobila ponudu da izlažem i u Njemačkoj, ali je raspored bio takav da sam nakon samo dva dana trebala putovati u Nurnberg, a zatim na Jesen u Lici.

-Koliko se ljudi, žena i  muškaraca, u Lici bavi ručnim radom?

-Moram istaknuti gospođu Dumicu Pajtl, Gospićanku sa Paga. Ona radi prekrasnu pašku čipku. Neke su žene pokušavale raditi nešto slično. To je dobro, ali to nije to. Ja radim rumunjsku čipku i znam nekoliko žena koje tako rade. Najveći broj žena rade čipku samo povremeno, kada im je dosadno, kada imaju slobodnog vremena. Tako je i sa goblenima. To je najbolja  terapija. Većina ljudi goblene radije poklanjaju, nego li da ih prodaju. Nije novac sve u životu.

-Po čemu je rumunjska čipka posebna?

-Proučavala sam taj fenomen. Nekada se u Slavoniji često radila čipka slična rumunjskoj i zvala se čipka mašte zbog toga što nije bilo šablona. U Rumunjskoj se tradicionalna čipka malo udaljila od korijena. Izmješala se ili kopirala  čipku iz Irske, a to nije to. Najviše u Hrvatskoj poštujem pašku čipku jer je najsličnija rumunjskoj čipki. Konac je bijeli  ili krem. Danas se ponegdje koriste sve moguće boje konca. To je udaljavanje od tradicije. Nadam se da ću od gospođe Dumice naučiti raditi pašku čipku. Ona je za to išla u posebnu školu. I ja bih željela svoje znanje prenijeti na mlađe generacije. Dobro je što se u Gospiću pet curica već zainteresiralo za moj rad i žele ga naučiti!

M.S.