Dan D i kada će se Hrvatska „iskrcati“ na europsko tlo?

0

Prateći vijesti i događaje vezane za dolazak pape Benedikta XVI. u Hrvatsku, vidim da se ozbiljno pripremaju savezničke snage  „katoličke koalicije“ za „iskrcavanje“ Svetog Oca na hrvatsko tlo. Na pisanje ovih redaka potakle su me neke važnije obljetnice pojedinih događaja, a neka čitatelji sami prosude jesu li ti događaji „tempirani“ slučajno zajedno ili imaju u sebi dublje značenje.

Prvi događaj koji želim ovdje spomenuti jest da se Hrvatska ozbiljno priprema za ulazak u Europsku uniju. Međutim, neke snage u Uniji žele nam nametnuti  strogu kontrolu dogovorenih mjerila uz prijetnju sankcijama u vezi poglavlja 23 kako su javili neki mediji. Dolazak Svetog Oca u Hrvatsku kao da želi dati podršku „iskrcavanju“ Hrvatske na tlo Unije. U vremenima međunarodnog priznanja Hrvatske u siječnju 1991. Sveti Otac i vatikanska diplomacija imali su presudni utjecaj na međunarodno priznanje Hrvatske, pa mi se čini sada vrlo izglednim da će Sveta Stolica i njezin utjecaj odigrati značajnu ulogu u ovom procesu? U ovom kontekstu dolazak Svetog Oca treba promatrati kao naklonost i ohrabrenje snaga „katoličke europske koalicije“ Hrvatskoj za „iskrcavanje“ na europsko tlo.

Oglas

Drugog važnog događaja kojeg se želim ovdje spomenuti jest iskrcavanje savezničkih snaga antihitlerovske koalicije u Normandiji  5.lipnja 1944, a ove godine na taj dan papa je u pastirskom  pohodu Hrvatskoj.Bitka za Normandiju vodila se 1944. između snaga nacističke Njemačke, koje su okupirale zapadnu Europu, i savezničkih snaga u Drugom svjetskom ratu. Invazija na Normandiju, poznata i kao Operacija Overlord, ostaje najveća pomorska invazija u povijesti, invazija koja je uključivala preko tri milijuna vojnika koji su prevezeni preko kanala La Manche iz Engleske u Normandiju u okupiranoj Francuskoj.Iskrcavanje u Normandiji započelo je noćnim padobranskim desantom, zračnim napadima i pomorskim bombardiranjem nakon kojeg je uslijedio  desant na dan 6. lipnja ili na Dan D. Bitka za Normandiju potrajala je još dva mjeseca koliko je trebalo savezničkim snagama da probiju njemačku liniju bojišnice u Francuskoj, a okončana je sa oslobađanjem Pariza.

Zapovjednikom operacije Overlord imenovan je američki general Dwight  Eisenhower. On je za operaciju morao pripremiti 1 milijun vojnika i još 2 milijuna ljudi za ratnu proizvodnju.Od velike važnosti bilo je dobro odrediti mjesto i vrijeme invazije. Jedan od ključnih dijelova za uspjeh operacije bile su i vremenske prilike, veličina, položaj i svjetlost mjeseca te plima i oseka. Vrijeme je trebalo biti mirno, mjesec barem napola pun kako bi padobranci mogli raditi učinkovito. Trebala je biti oseka koja bi lagano išla prema plimi kako bi se vidjele barikade i mine na plažama. Ovi vremenski faktori su se poklapali 5., 6., 7., 19., i 20. lipnja. Eisenhower je odlučio da to bude 5. lipnja u zoru, oko 6 sati i 30 minuta.Noć prije dana D 15.000 američkih i 7.000 britanskih padobranaca iskočilo je iz zrakoplova.

Do 1944. Hitlerova Europa postala je gotovo neosvojiva tvrđava, zaštićena sa zapada Atlantskim zidom. Atlantski zid je bio vjerojatno najveći sistem vojnih utvrda u povijesti. Zid je bio napravljen u obliku rovova i uporišta sa topovima i strojnicama. Plaže su također bile teško utvrđene, minirane te prekrivene bodljikavom žicom. Do dana D njemačke snage sa generalom  Rommelom su ukupno postavile 6.5 milijuna mina.

U jesen 1943. je feldmaršal Rommel na Hitlerov nalog počeo pregledavati obrambene uređaje na Atlantiku i ustanovio da ni i daleka ne zadovoljavaju. Očito je bilo nemoguće sagraditi neosvojivu crtu od Nizozemske do Španjolske sve da je bilo i vremena, ali Rommel je isto tako dobro znao, kao i svi ostali da vrijeme naglo leti. «Rat ćemo dobiti ili izgubiti na obalama», rekao je i primio se posla da obale postanu zaista nepristupačne. Potkraj godine 1943. radilo je prema njegovim planovima već pola milijuna ljudi. Krajem svibnja 1944. se pokazalo da posao dobro napreduje, pa je Rommel priuštio sebi kratak odmor kod žene koja je 6. lipnja imala rođendan. To je bio sudbonosan dan za mnoge, jer generala Rommela nije bilo u Normandiji pa je to iznenadilo nespremnu za napad njemačku armiju.

Papa Benedikt XVI. upravo kada je počela ova  bitka nalazit će se u pastirskom pohodu u Hrvatskoj. Pitam se sam, a i vas čitatelje, da li mislite da je to slučajno?I sam porijeklom iz Njemačke, doživio je svu grozotu Hitlerovog nacističkog režima. U vrijeme kad je papa Ivan Pavao II. umro Joseph Ratzinger bio je kardinal i na dužnosti dekana Kolegija kardinala. Britanski mediji pisali su prije izbora za papu  da je bio član Hitlerove mladeži (Hitlerjugend). On je imao  šest godina kad je Hitler 1933. došao na vlast u Njemačkoj, a njegov otac bio je protivnik nacističke ideologije. Ratzingerov biograf kaže da se kardinal Hitlerjugendu priključio 1941., kad je članstvo postalo obavezno.Sam papa Benedikt XVI. o tome dijelu svoga života  tvrdi da zbog teške infekcije prsta nikad nije upotrijebio oružje u kratkom vremenu koje je proveo u Hitlerovoj vojsci. Tijekom rata bio je raspoređen u protuzračnu obranu u Bavarskoj, a kasnije poslan u Austriju. Nakon povratka u Bavarsku dezertirao je i po završetku Drugog svjetskog rata našao se u američkom zarobljeništvu.

Njegovo mladenaštvo nije bilo lagano. Vjera i obrazovanje koje je primio u svom domu pripremili su ga za teško iskustvo u godinama kada je nacistički režim imao neprijateljski stav prema Katoličkoj crkvi. Mladi je Joseph vidio kako nacisti tuku župnika prije misnog slavlja. Upravo je u takvim složenim okolnostima otkrio ljepotu i istinu vjere u Krista, koja je bila temelj njegove obitelji, koja mu je uvijek davala jasan primjer dobrote i nade zasnovane na čvrstom uvjerenju i povezanosti s Crkvom.Tijekom posljednjih mjeseci drugog svjetskog  rata bio je unovačen u pomoćno protuzrakoplovno topništvo. On je još jednom prigodom govorio o nacističkom režimu, a bilo je to u rujnu 2010. kada je u Birminghamu proglasio blaženim najpoznatijeg engleskog obraćenika na katoličanstvo Johna Newmana  i u propovijedi rekao da je svijet doživio “sramotu i jezu” koju mu je nanijela njegova domovina Njemačka u Drugom svjetskom ratu.

Tom prigodom posljednjeg dana  posjeta Velikoj Britaniji, poglavar Katoličke crkve ponajviše je govorio o ratu.

“Sjećamo se strašnog broja žrtava”

Britanija je, naime, tada  obilježila 70. godišnjicu bitke za Britaniju, zračnih sukoba u kojima su britanski piloti spriječili planiranu Hitlerovu invaziju na tu zemlju.
Za mene, koji je živio i patio u tim crnim danima nacističkog režima u Njemačkoj, osobito je dirljivo biti ovdje i prisjetiti se tolikih vaših sunarodnjaka koji su žrtvovali svoje živote, hrabro se odupirući snagama te zle ideologije – rekao je tom prilikom papa Benedikt XVI.
Sedamdeset godina poslije, sa sramom i jezom prisjećamo se strašnog broja žrtava i uništenja koje sa sobom donosi rat te obnavljamo svoju predanost miru i pomirenju gdje god se pojavi prijetnja sukoba – dodao je.

U vremenima kada nakon Domovinskog rata mnogi u Europi povezuju Hrvatsku sa neoustaštvom i NDH, on će svojim moralnim autoritetom pridonijeti da se Republika Hrvatska konačno „iskrca“ na europsko tlo. Uvjeren sam da će on ne samo pomoći da se iskrcamo na europsko tlo, nego da će i pasti „atlantski zid“ pojedinih članica Unije koje Hrvatskoj stavljaju prepreke na putu ulaska. Mislite li, poštovani čitatelji, sve ovo samo slučajnost?

 

Piše: Mladen Njari