Ratne rane vidljive su po Gospiću i danas, 22 godine od konca Domovinskog rata. Četiri godine  napada iz svih vrsta topničkih, raketnih i zrakoplovnih oružja i oruđa ostavilo je rane koje se i danas vide. Ipak će 19. studenoga 1991. godine ostati zapamćen kao dan kada je Gospić trebao doživjeti sudbinu Vukovara i Škabrnje.

Napad na grad započeo je u jutarnjim satima. Revni novinari HRT-a  koji su tada izvještavali iz Gospića brojali su detonacije do podneva i izbrojali preko tisuću eksplozija raketa, mina i granata svih vrsta i kalibara. Napadi su se nastavili do sumraka. Istodobno su na rubnim dijelovima grada pokušani brojni pješački napadi, ne bi li se pregazila prva crta obrane  i tako osvojilo Gospić. TV-Knin je toga dana po trinaesti puta obznanio kako su pripadnici tzv. vojske Krajine „oslobodili Bogorodičinu Palanku“, kako je četnički vojvoda Šešelj već bio prekrstio Gospić. Također su izvijestili kako su njihovi topnici tijekom napada gađali isključivo strateške ciljeve. Kada su sutradan predstavnici Hrvatske vojske, policije i Općine Gospić obišli grad ustanovili su na stotine pogodaka u zgradu Opće bolnice Gospić, Gimnazije i Osnovne škole, Doma umirovljenika, stambene zgrade, privatne kuće, groblje sv. Marije Magdalene… Kada se gradilo novo krilo OŠ „dr. Jure Turić“ strojevi su otkopali jednu raketu iz VBR-a.

Toga dana su branitelji i građani Gospića i okolice po prvi puta čuli detonacije raketa iz sustava „Orkan“. Riječ je o raketama zabranjenim za uporabu po svim međunarodnim konvencijama jer sadrža kasetne bombe, ubojite „zvončiće“. Dvije su rakete  iz Orkana toga dana također pogodile „strateške ciljeve“-pale su nedaleko od rodne kuće Nikole Tesle u Smiljanu i nadomak sela Klanac.

Najžešći napada na Gospić tijekom Domovinskog rata dogodio se samo dan nakon tragedije Vukovara i Škabrnje. Nema sumnje da bi ista sudbina zadesila branitelje i građane Gospića koji bi tada pali u ruke neprijatelja. A da su planovi o nastavku genocida bili nadomak realizacije svjedoče i podaci tzv. vojske Krajine po kojima su u okolici Gospića već bile određene lokacije za masovne grobnice onih koji nisu htjeli napustiti svoj grad.

M.S.