Dan antifašističke borbe državni je blagdan u Hrvtskoj i podsjetnik na formiranje prvog partizanskog odreda u šumi Brezovica 1941. godine, prvog organiziranog otpora neprijatelju u ovom dijelu Europe. Od tuda je nastavljeno formiranje drugih partizanskih postrojbi s čime je učinjen nagovještaj kako fašizam mora nestati.
Mnoge mlađe čitatelje pomalo zbunjuje datum nekadašnjeg Dana ustanka u Hrvatskoj, 22. srpnja. Poradi povijesne istine treba navesti kako su svega dan-dva uoči toga dana izmješane četničko-partizanske snage započele etničko čišćenje nedaleko od Donjeg Lapca, pri čemu je ubijeno preko 400 hrvatskih civila Borićevca i okolnih mjesta. Da je to bilo prvo etničko čišćenje na ovim prostorima svjedoči i podatak po kojemu se nakon svršetka II. svjetskog rata u svoje domove na tome prostoru nisu smjeli vratiti niti partizani Hrvati. Dva dana prije tog izmišljenog Dana ustanka četnici su na ražnju ispekli (???) katoličkog svećenika.
Ne postoje dvije istine niti dvojaka tumačenja jednog događaja. Na to bi trebali misliti on što će i ove godine neizostavno pohoditi Srb i veličati taj lažni ustanak. Možda bi promijenili mišljenje da su nazočili ekshumaciji 28 civila iz sela Ivezići koji su živi bačeni u Dabinu jamu tog dana lažnog ustanka u ljetu 1941. godine. Pobijeni su tada civili hrvatske nacionalnosti u rasponu od tri do 84 godine.
M. S.
