GOSPIĆ – Komemoracijom održanom u Bilaju obilježena je devetnaesta obljetnica četničkog napada na ovaj dio Hrvatske. Kod spomen-kapelice sv. Stjepana smještene u pećini mnoštvo je ljudi još jednom odalo počast poginulim hrvatskim braniteljima. U ime Grada Gospića komemoraciji i sv. Misi nazočili su gradonačelnik Milan Kolić s najbližim suradnicima, predstavnici braniteljskih udruga i mnoštvo mještana Bilaja i Gospića. Svetu misu ispred kapelice sv. Stjepana predvodio je bilajski župnik vlč. Zlatko Sušić i vlč. Stjepan Zeba, korenički župnik koji je najteže godine rata proveo u Bilaju.
U noći 30. kolovoza 1991. godine u 1.15h na usnuli su Gospić pobunjeni Srbi ispalili nešto više od 50 topničkih projektila. Tome su prethodili već viđeni scenariji realizirani diljem Hrvatske: barikade, palež i pljačke, ubijeni civili i policajci. Nedugo prije napada na Gospić Martićeva je milicija iz Mogorića i Ostrvice poduzela pljačkaški pohod na Barlete i Bilaj, ali su ih nakon više satne borbe odbili hrvatski dragovoljci i policajci. Slično se događalo i u Bilaju, Lovincu, Ribniku, Perušiću… Prve noći napada u Gospiću su gađani samo tzv. strateški ciljevi: škole, bolnica, Dom umirovljenika, Gradsko groblje sv. Marije Magdalene, stambene četvrti, crkva, autobusni kolodvor i sl. Ovakva se bestijalnost ponavljala u naredne četiri ratne godine. Zadnji napad pobunjeni su Srbi organizirali 5. kolovoza 1995. godine kada su raketnim sustavima «Orkan» i zrakoplovima stacioniranim na Udbinskom aerodromu raketirali uže središte Gospića ubivši tada mnoge civile, a među njima i djecu. Zbog važnosti grada u vojnom, strateškom i psihološkom smislu pobunjenici su na Gospić povremeno ispaljivali i više od tisuću topničkih projektila, dok su tzv. Krajinski mediji u jesen 1991. godine ukupno 13 puta objavljivali vijest da je Gospić pao. Zahvaljujući braniteljima to se nikada nije dogodilo. Zamišljena granica Velike Srbije na potezu Karlobag-Gospić-Karlovac-Virovitica nikada nije zaživjela, niti je Gospić postao Bogorodičina Palanka, kakvo mu je ime namijenio ratni zločinac i četnički vojvoda Vojislav Šešelj.
M. S.
