Vezano uz demografsku problematiku danas se novinarskim redakcijama obratila predsjednica ŽO Domovinskog pokreta dr. Mirjana Vrkljan Radošević.

-Tijekom Uskrsa kad na simboličan način slavimo rađanje života trebali bi smo se zapitati i što je suština života nekog društva, grada, regije, države… Vjerujem da bi velika većina zaključila da su mladi srce, krvotok, mišić i um svake zajednice, pa i one najmanje. 

Predsjedništvo udruge gradova je u prosincu 2020. godine donijelo  odluku o postupku certificiranja hrvatskih gradova za politike usmjerene prema mladima. To bi bile takve politike gradova koje bi radile na stvaranju uvjeta za kvalitetan život mladih, njihov osobni i profesionalni razvoj i doprinos društvu u cjelini. U procesu certificiranja gradova sudjeluje više značajnih institucija od kojih su značajniji Središnji državni ured za demografiju i mlade te Institut za društvena istraživanja.

Za certifikat su se nominirala trideset i dva grada. Po završetku natječaja u ožujku ove godine certifikat Grad za mlade dobili su Karlovac, Koprivnica, Labin, Novska, Opatija, Rijeka, Šibenik, Varaždin i Zabok. Svi mi kao odgovorni građani trebamo se zapitati kroz spomenuta područja pa i šire, da li smo dovoljno toga pružili mladima da se razvijaju osobno i profesionalno. Ponajprije bi sve institucije u gradovima i županiji trebali  realno procijeniti svoj doprinos.

U projektu „ Istraživanje Projekt EU – budućnost mladih u Hrvatskoj“ koje je provedeno krajem 2018. godine “ o čemu piše Bojana Mrvoš Pavić u Novom Listu ( 8.2.2019.) od 437 ispitanih mladih od 18 do 24 godine čak 80 posto mladih smatra da je njihov utjecaj na donošenje bilo kakvih javnih politika nikakav ili jako malen. Da je utjecaj mladih na kreiranje javnih politika velik misli jedan posto ispitanih. Što je još poraznije kad se govori o zapošljavanju odnosno položaju na tržištu rada 70  posto mladih ispitanika misli da je njihov položaj LOŠ ili JAKO LOŠ, a samo 10 posto mladih misli pozitivno o svom položaju na tržištu rada. 

Dobivanje certifikata grada za mlade i ne mora biti krajnji cilj. Suština je u tome da mladi shvate da postoje zadani kriteriji kroz koje će se ostvariti osobno i gdje će se profesionalno razvijati. Suština je da društvo shvati da su mladi važni jer će i najmanja zajednica bez mladih biti gospodarski i na svaki drugi način besperspektivna. Mladi ljudi su skloni inovaciji i riziku, a te dvije stvari vuku svako društvo. 

Najvidljivije mjere koje je uprava grada Gospića usmjerila prema mladima su stipendije studentima koji se ne vraćaju nakon završenog fakulteta te pomoć u pripremi srednjoškolaca za polaganje državne mature. Ta pomoć je u stvari pokazatelj koliko nam je školstvo loše i koliko srednjoškolci trebaju  ekstra edukacije da bi nadoknadili sve što nisu naučili u redovnoj školi. Sadržaja koji bi poticali mlade na aktivnosti nema ili su toliko maleni da su zanemarivi.

Po pitanju mjera koje poduzima županija za mlade situacija je još i gora. Na objavi svoje nominacije za župana 29. travnja 2017. godine koja je ujedno bila i političko smaknuće gospodina Milana Kolića, Darku Milinoviću su bila usta puna obećanja za mlade. U konfuznom govoru u kojem se često ponavljao, gospodin Milinović najavljuje, citiram, „Ništa neće biti isto kao prije“, „najavljujem korjenite promjene“, „za godinu dana će županija biti najbolja u Hrvatskoj“, kraj citata. Četiri godine poslije na stranicama županije  stoji dokument „Strategija razvoja ljudskih potencijala LSŽ od 23.11.2009. do 22.7.2011. godine potpisan od tadašnjeg župana gospodina Milana Jurkovića. 

Bez obzira na katastrofalnu  HDZ  politiku u  vrhu države , županija bi trebala imati neku svoju strategiju koja će se uklopiti u državnu strategiju. Toliko o brizi za mlade i sve one koji žive u županiji. Ako je krivnja  države za ne donošenje strategije razvoja treba prozvat državnu administraciju. Nažalost od vremena pustih obećanja sadašnjeg župana, prostor županije se dodatno ispraznio najvažnijim resursom za neku ekonomiju, ljudima. U jednom svom obraćanju gospodin Milinović je izjavio da zna na koji način vratiti one koji su napustili svoj kraj, da investitori za ulaganja čekaju u redu. Nakon četiri godine korisno bi bilo vidjeti koliko sredstava je uloženo u osiguravanje svih uvjeta za povratak ili dolazak ljudi u županiju, koliko se stvarno ljudi vratilo, dobnu strukturu povratnika, koji su to investitori, koliko su sredstava uložili, koliko ljudi zaposlili. 

O državnoj politici HDZ-SDP koja već 20 godina ništa ne poduzimaju za ostanak i prosperitet mladih na nivoi cijele  države pa tako i naše županije  suvišno je trošiti riječi. 

Mi u podružnici Domovinskog pokreta u Gospiću imamo konkretne planove za rad sa mladima i za mlade. Mladi su ona snaga koja može uskrsnuti svoju zajednicu, vratiti joj dostojanstvo i život. I jedino s mladima naša županija ima budućnost, stoji između ostaloga u dopisu dr.  Mirjane Vrkljan Radošević.

L.O.