Uoči završetka Mjeseca knjige,  u zgradi pokraj Biskupskog ordinarijata u Gospiću  otvorena je Zavičajna knjižnica Gospićko-senjske biskupije. Glavni inicijator osnivanja i otvorenja knjižnice bio je gospićko-senjski biskup u miru, mons. dr. Mile Bogović, zajedno s Inicijativnom odborom u sastavu: Ivica Mataija, ravnatelj Državnog arhiva u Gospiću, dr. sc. Vesna Grahovac Pražić, profesorica na Odjelu za nastavničke studije u Gospiću, i Ana Lemić, predsjednica Matice hrvatske – Ogranka Gospić. Svečanom otvaranju prisustvovali su gospićko-senjski biskup mons. Zdenko Križić, zamjenica gradonačelnika Marta Grgurić, predstavnici županijskog i gradskog Odjela za kulturu, djelatnici Samostalne narodne knjižnice Gospić i gospićkih obrazovnih i kulturnih ustanova te nekoliko svećenika i ostalih uzvanika. Sve prisutne je na početku pozdravio gospićko-senjski biskup mons. Zdenko Križić, a zatim su prigodna predavanja održali članovi Inicijativnog odbora i Blaženka Ljubović, ravnateljica senjskog gradskog muzeja.

Biskup Bogović istaknuo je kako se cijeli svoj radni vijek bavio knjigom. Posebno je skupljao knjige koje su pisali ljudi s našeg područja i one koje su pisane o našem području. Pod „našim“ misli se na prostor današnje Gospićko-senjske biskupije, tj. Liku, Gacku, Krbavu, Lapačku dolinu, Senj i Podgorje, Ogulinski kraj i Slunjski kraj. Objasnio je potom koje sadržaje Zavičajna knjižnica obuhvaća.

-Crkvena povijest složena je po dekanatima  i župama unutar dekanata. Pored knjiga ima dosta snimljenog arhivskog gradiva iz raznih arhiva koji se odnose na naše područje. U knjižnici se nalazi i rukopisna ostavština svećenika Josipa Burića. Nakon dekanata stavljene su dvije cjeline koje same po sebi ne ulaze u okvir Zavičajne knjižnice, ali sam se i njima znatno bavio. To su glagoljaštvo i pravoslavlje. Posebno su izdvojene periodika i novine na našem području, rekao je dr. Mile Bogović koji je izrazio nadu da će   Zavičajna knjižnica postati mjesto održavanja  sastanaka i tribine.

Prof. Ivica Mataija govorio je važnosti povijesne građe koje ima najviše u Zavičajnoj knjižnici budući da je biskup u miru, mons. Bogović povjesničar i time se najviše bavio. Posebno je naglasio vrijednost arhivskog gradiva iz Vatikanskih arhiva i ostavštine rukopisa Josipa Burića te spomenuo izdanja koja su zajedno izdali Državni arhiv u Gospiću i Gospićko-senjska biskupija. Dr. Vesna Grahovac Pražić govorila je o književnim djelima kao izvoru ličkih kulturoloških tema, ali je također spomenula da sva građa u knjižnici može biti predmet istraživanja jezika. Prof. Ana Lemić definirala je mnoge detalje vezane  uz nastanak  knjižnica  u Hrvatskoj, s posebnim osvrtom na knjižnice koje su nastale na području Gospićko-senjske biskupije krajem 19. i u 20. stoljeću. Prof. Blaženka Ljubović predstavila je panoe koje je izrađivala zajedno s djelatnicima Gradskog muzeja u Senju za prigodne izložbe koje su pratile razna događanja vezana uz Gospićko-senjsku biskupiju, prvog gospićko-senjskog biskupa mons. Milu Bogovića, Crkvu hrvatskih mučenika na Udbini i Komisiju za hrvatski martirologij.

L.O.