Obilježavanja 4. travnja, Međunarodnog dana svjesnosti o opasnostima od mina i pomoći u protu-minskom djelovanju okupilo je danas u Gospiću najvažnije sudionike ovih aktivnosti na državnoj i lokalnoj razini. Organizatori ove manifestacije su Grad Gospić, MUP RH, Hrvatski centar za razminiranje i Vlada RH. Na Trgu Stjepana Radića prezentirani su detalji vezani uz brojne poduzete aktivnosti minskog problema na nekadašnjim bojišnicama. Svoje su štandove postavili predstavnici Hrvatskog centra za razminiranje, Policijske uprave ličko-senjske, Županijskog centra 112, Područne uprave za zaštitu i spašavanje, GD Crvenog križa Gospić, kao i nekolicine udruga. U Lovačkom domu održana je edukacija o opasnostima od mina za lovce s područja Ličko-senjske županije koju je uz HCR, priredio Županijski lovački savez. U Kulturno-informativnom centru Gospić održana je konferencija o problemu minsko zagađenih prostora u RH, s naglaskom na područje Ličko-senjske županije i Grada Gospića. O opasnostima od mina i aktivnostima za otklanjanje ove pogibelji govorili su Milan Kolić, župan Ličko-senjske županije, Petar Krmpotić, gradonačelnik Grada Gospića, Hrvoje Debač, v.d. ravnatelja Ureda za razminiranje Vlade RH i Dražen Jakopec, ravnatelj Hrvatskog centra za razminiranje. Svoj doprinos realizaciji današnjih sadržaja dali su i Marija Breber, upraviteljica Zaklade „Hrvatska bez mina“ i Đurđa Adlešić, predsjednica Udruge za podršku i poticanje zajedništva „Hrvatska pomaže“, Ivo Jakić, Služba prevencije Ravnateljstva policije i Žarko Plevnik, autor knjige „Crveni fićo“, knjige koja će se promovirati u KIC-u s početkom u 19 sati. Župan Kolić osobno je sudjelovao u mnogim humanitarnim akcijama koje su za cilj imale lobiranje za rješavanje ovog problema.

-Želim se zahvaliti svima koji sustavno pomažu na rješavanju ovog problema. To su, između ostalih, Vlade RH, Japana i Njemačke. U našoj županiji preostalo je 145,2 km2 minsko-sumnjivih površina, od nekadašnjih 250 km2. Po tim brojkama smo minama najzagađeniji prostor u RH. Od početka rata na ovim je prostorima bilo 115 nesreća prouzrokovanih minama, pri čemu je, nažalost, poginulo 39 ljudi. Posljednja žrtva bio je pirotehničar koji je poginuo nedaleko od MC Nikole Tesle u Smiljanu. Zahvaljujući mnogim aktivnostima, kao i sredstvima Europskog poljoprivrednog fonda, krenulo se s razminiranjem mnogih poljoprivrednih površina u našoj županiji, što ima veliki značaj u smislu sigurnosti naših građana, kao i u smislu obrade i korištenja tih površina. Tijekom ove godine očekujemo početak radova na razminiranju novih površina od 11,7 km2, zaključio je župan Kolić. Na aktivnostima razminiranja zahvalio se i gradonačelnik Grada Gospića Petar Krmpotić koji je istaknuo podatak po kojemu je Gospić minama najzagađeniji grad u RH. Krmpotić je izrazio zadovoljstvo trenutnim aktivnostima razminiranja na području Ribnika, kao i najavama otvaranja novih pirotehničkih radilišta. Načelnik PU ličko-senjske Ante Podnar istaknuo je tijekom konferencije odlične rezultate postignute u dragovoljnoj predaji oružja, streljiva i eksplozivnih naprava u akciji „Manje oružja, manje tragedija“, kao i u smislu neprekidne edukacije učenika i građana o opasnostima od svih vrsta ubojnih predmeta. Govoreći u ime HCR-a ravnatelj Dražen Jakopec je istaknuo kako će se od planiranih kvota razminiranja u 2016. godini, oko 60 % odnositi na Ličko-senjsku županiju.

Na Trgu Stjepana Radića održana je edukativna radionica za djecu pod naslovom „Bembo i prijatelji“. Istodobno smo mogli vidjeti najuspjelije likovne radove djece iz osnovnih škola „Remete“ i „Vladimir Nazor“ iz Zagreba, kao i gospićke škole „dr. Jure Turić“. Radovi malih umjetnika odnose se na temu opasnosti od mina. Budući se danas obilježava i Svjetski dana svjesnosti o autizmu, Udruge “Pčelice” i Društvo „Naša djeca“ grada Gospića su zajedno sa vrtićkom i osnovnoškolskom djecom pustili u nebo 600 plavih balona. Baloni će poletjeti u zrak s ciljem da prenesu poruku “Poštovanje, prihvaćanje, uključivanje”, s naglaskom na prihvaćanje. Život djece s autizmom, kao i sve djece koja imaju drugačije potrebe, može biti kvalitetan i dostojanstven uz primjereni cjeloživotni edukacijski pristup, podršku obitelji i stručnjacima koji rade s djetetom, te pružanje potrebnih i odgovarajućih usluga u okviru zajednice i poticanjem pozitivnog stava u društvu. Autistična djeca dio su ovoga društva i na taj način ih društvo u cjelini treba i tretirat.

M. S./Foto:N.Mraović