Gospićki pjesnici Branimir Mikić i Danko Ivšinović na Kninskoj tvrđavi

0

Knin – na ljetnoj pozornici kninske tvrđave na Bunarima u sklopu VI. manifestacije „Stijeg slobode“ na finalnoj večeri domoljubne poezije pod nazivom „Stina pradidova“ pred mnogobrojnom publikom, unatoč epidemiološkoj situaciji, nastupilo je 13 pjesnika među kojima i gospićki pjesnici Branimir Mikić i Danko Ivšinović. Finaliste je  izabralo respektabilno povjerenstvao na čelu s književnicima Nikolom Šimićem Toninom i Antom Nadomirom Tadićem Šutrom.

Nagrade su ove godine otišle u Vukovar, Zagreb, Split, Imotski i Rijeku, a Gospićane su kako vele članovi žirija mimoišle ono baš za dlaku. Pjesnik Branimir Mikić je inspirativno kazivao stihove odlične pjesme „Na dva mista sam“, što je publika znala prepoznati, a prošlogodišnji gospićki laureat Danko Ivšinović  je i ovaj put iznenadio  i oduševio publiku na Tvrđavi. Naime, nakon što je u jednom dahu izdeklamirao svoju pjesmu „Herceg – bosno“ nastupio je kratki tajac, nakon čega je uslijedio spontani pljesak. Pročitajte pjesmu pa ćete saznati i zašto!

NA DVA MISTA JA SAM

Kada jesen dođe i opada lišće

Tad upalim sviću, u grudima stišće,

U slikama vidim, jednu sestru – brata

Škabrnju – Vukovar, odmah iza rata.

 

Prijatelj me Stipa iz Vukovara zove

„Kako li je Šime, kod Vas danas dolje?“,

Odgovaram tiho, imamo mi rijeku

Široku k’o Dunav, od suza koje teku.

 

Na dva mista ja sam, u srcu i duši

Što ne mogu tilom, svit neka se ruši,

Pa mi oko svako, suzu pušta svoju

Za te Vukovare i Škabrnju moju.

 

Ispod bilog križa, polje je od svića

Na patnju i bol, ono uvik sića,

Ali glavu gore, ponosni smo ljudi

Puna škola dice, svima nadu budi.

 

HERCEG BOSNO

HERCEG-BOSNO TISUĆLJETNA

IAKO SI PUNOLJETNA,

NISI ZNALA DA SE SPREMA,

DA TE SATRU, DA TE NEMA,

KAO REPU BEZ KORJENA.

 

HERCEG-BOSNO DUŠO MOJA,

BOLI LI TE, GUČA GORA?

SVETOG IVE PODMILAČJE?

SVETOG ANTE POUGARJE?

TVOJA POVJEST SVE DO MORA

HERCEG-BOSNO, SUZO MOJA!

 

I NA KRAJU MORAM REĆI

PA KOM´ PAŠE, KOM´ NE PAŠE:

ZBOG TEBE I ZBOG LIJEPE NAŠE

IZ KORJENA ME IŠČUPAŠE,

A U DUŠI NAPRAVIŠE KRATER

PAS IM … MATER!

L.O.