BORIČEVAC – Više od 500 hodočasnika došli su uveličati blagdan Male Gospe što se u ovom, danas pustom, selu slavio u davnim stoljećima, sve do kobnog srpnja 1941. godine kada su tzv. ustanici do temelja opljačkali i spalili Boričevac i pobili sve mještane koji su tu ostali. Današnji su hodočasnici mahom potomci prognanih Boričevljana, ali su se na razvaline svojih domova danas barem na kratko vratili i oni koji se sjećaju tih surovih dana egzodusa.
U nedavno obnovljenoj crkvi Rođenja blažene djevice Marije upriličena je promocija knjige „Dossier Boričevac“ Josipa Pavičića, urednika i jednog od autora. Ovaj poznati publicist i povjesničar veći dio svojeg bogatog izdavačkog opusa posvetio je promicanju istina o inače iskrivljenoj povijesti istočne Like i Hrvatske.
-U ovoj me crkvi podilaze trnci, govorio je u uvodnom dijelu promocije Josip Pavičić. Ovdje su naši djedovi molili Boga generacijama, da im prema staroj mudrosti Bog dade strpljivosti da podnose ono što ne mogu promijeniti i da im dade hrabrosti da promijene ono što mogu promijeniti. Da im dade pameti da to dvoje razlikuju. Ova crkva je bilo srce Boričevca. Zato su to srce susjedi koji su se prozvali ustanicima zapalili 2. kolovoza ’41. Svi Boričevljani su morali bježati, a oni koji su ostali pobijeni su do posljednjega. U Titovoj Jugoslaviji zabranjen nam je povratak u selo, a do danas nije učinjeno ništa da bismo dobili legitimno pravo na svoju zemlju. Svojoj smo se Domovini toliko radovali, ali nam naše pravosuđe nikada nije htjelo vratiti otetu zemlju i omogućiti pravo na povratak, kazao je Pavičić. O povijesnim okolnostima tragedije sela govorili su biskup dr. Mile Bogović, povjesničar dr. Željko Holjevac, književnica Ana Došen, akademik Dubravko Jelčić , predsjednica Udruge Ličana župe Boričevac Jadranka Matašin i prof. dr. Zdravko Tomac. Biskup Bogović je stradavanje Boričevca usporedio s Vukovarom jer su se četnici s pola stoljeća razmaka okomili na hrvatska mjesta koja valja uništiti, a stanovnike pobiti i protjerati. Prof. Tomac je posebno bio ojađen krivim interpretacijama tzv. ustanka u Srbu.
-Bude li se opet tiskala ova knjiga, volio bi da se nazove u „Dossier Srb“, kazao je dr. Tomac. Zašto? Pa iz Srba je krenulo to veliko zlo koje neki i danas slave. Slave nepostojeći Dan ustanka, dan kada su četnici i komunisti zajednički krenuli u etničko čišćenje istočne Like. Do kada će trajati ova laž teško je reći jer sudionici te proslave ne žele priznati znanstvene činjenice i priznati o čemu je zapravo riječ! Kakva je pozadina priče o Boričevcu vidi se iz podataka da se u selo nisu smjeli vratiti čak niti mještani partizani. Na preporuku lokalnih vlasti to su im zabranjivali Vladimir Bakarić, a kasnije i sam Tito, rekao je prof. Tomac. Udruga Ličana župe Boričevac nedavno se za pomoć obratila i predsjedniku Josipoviću koji je primio njihovo izaslanstvo i obećao pomoć. Hoće li Josipoviću uspjeti ono što po pitanju povrata imovine nisu izvršili hrvatski pravosudni organi od osamostaljenja Hrvatske do danas pokazat će vrijeme.

L. O.