Državni zavod za statistiku u ovim trenucima predstavlja prve, preliminarne rezultate ovogodišnjeg popisa stanovništva. Prema njima, u Hrvatskoj živi 4.290.612 stanovnika.

Najviše ih je u Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji, a najmanje u Ličko-senjskoj i Požeško-slavonskoj županiji.

Najveći je grad Zagreb sa 792.875 stanovnika. Slijede Split i Rijeka. Iza njih su Osijek, Zadar i Velika Gorica.

Prema popisu iz 2001., Hrvatska je imala 4.437.460 stanovnika.

Ti podaci nisu usporedivi s rezultatima popisa stanovništva 2001. godine jer je u međuvremenu metodologija popisivanja usklađena s međunarodnim standardima. Ako bi se na rezultate iz popisa iz 2001. primijenila metodologija iz 2011. pokazalo bi se da je sadašnji broj stanovnika Hrvatske na gotovo istoj razini kao i prije deset godina, istaknuo je ravnatelj DZS-a Ivan Kovač.

U četiri tjedna, od 1. do 28. travnja, oko 13.000 popisivača i 2000 kontrolora popisivalo je na terenu hrvatske državljane, strane državljane i osobe bez državljanstva koje imaju prebivalište u Hrvatskoj, a obradom prikupljenih podataka u dva je mjeseca utvrđen broj i teritorijalni raspored stanovništva na području cijele države te osnovna demografska, etnička, obrazovna ekonomska, migracijska i druga obilježja. Bit će poznat i broj kućanstava, obitelji i njihove karakteristike, podaci o stambenom fondu, opremljenosti i starosti zgrada, ali i informatička pismenost stanovništva te brojnost bračnih, izvanbračnih ili istospolnih zajednica.

Popis stanovništva pokazat će nastavljaju li se u Hrvatskoj trendovi iz 2001., koji su, prema posljednjem popisu, donijeli porast udjela Hrvata u ukupnom stanovništvu, smanjenje udjela nacionalnih manjina te povećanje broja stanovnika kojima je hrvatski materinski jezik i koji su rimokatoličke vjere.

Prema popisu iz 2001., Hrvatska je imala 4,437.460 stanovnika. Hrvata je bilo 89,6 posto, što je 14,8 posto više nego 1991., uz istodobno smanjenje udjela nacionalnih manjina – s 14,91 posto na 7,5 posto.

Popis stanovništva najveće je statističko istraživanje u Hrvatskoj, a provodi se radi prikupljanja podataka za provedbu gospodarskih i socijalno-razvojnih projekata te znanstvenih istraživanja. Nakon Drugog svjetskog rata stanovništvo Hrvatske popisivano je 1948. i 1953., a nakon 1961. popis stanovništva redovito se provodi u desetogodišnjim razmacima. Prvi sveobuhvatan popis proveden je 1857. u tadašnjoj Austriji i tek nakon tog popisa postoje podaci za cijelo područje današnje Republike Hrvatske.

Ovogodišnji je popis stajao 174,9 milijuna kuna te je 33 milijuna skuplji od prethodnog popisa provedenog 2001. Državni zavod za statistiku (DZS) u troškovima sudjeluje sa 161 milijunom kuna, a 13,9 milijuna kuna namijenjeno je Državnoj geodetskoj upravi. Ukupan iznos, 174,9 milijuna kuna, trebao bi se podmiriti iz državnog proračuna, i to u razdoblju od 2011. do 2013., s tim da će se najveći dio, kako je planirano, osigurati ove godine, javlja HRT.