Hrvatski pčelari svake godine proizvedu oko 7 tisuća tona, uglavnom visoko kvalitetnog meda. Prema dosadašnjim iskustvima ova je količina više nego li dostatna za naše potrebe. Ipak, Hrvatska je uza sve to lani gotovo utrostručila uvoz meda u odnosu na godinu prije, dok se izvoz u odnosu na 2009. srozao čak 7 puta. Što se dogodilo?
Kao i u mnogo čemu, i ovdje je u pitanju gramzljivost trgovaca i prekupaca. Lani smo po zvaničnim bilancama uvezli oko 350 meda, a od toga skoro 250 tona iz Kine. Stvarna količina uvezenog meda se ne zna. Kineski je med neusporedivo jeftiniji jer ga EU trgovci nabavljaju po cijeni od 18 kuna za kilogram. No, to ne znači da će takav med biti jeftin i u trgovačkim lancima, pa nepravedno visoke marže takvome medu dižu cijenu i do 150%! Istodobno mali hrvatski pčelari propadaju jer svoj med ne uspijevaju prodati niti 35-40 kuna za kilogram, što je daleko ispod donjeg praga isplativosti. Ključ ove priče je, osim cijene, kvaliteta meda. Istraživanja su pokazala kako je kineski med neusporedivo lošije kvalitete, krcat običnim šećerom, a siromašan peludnim zrncima. Najbitnija je razlika što je i neusporedivo lošijeg ukusa od domaćeg. Trgovci-krivotvoritelji doskočili su ovome na način da miješaju hrvatski i kineski med, a na deklaracije stavljaju nejasno istaknute deklaracije gdje napišu kako je to kvalitetni hrvatsko-kineski med.
Među 11 tisuća hrvatskih pčelara tek ih manji broj imaju 500 i više košnica, dok je donja granica profesionalne isplativosti kreće oko 150 komada. Tajnik Hrvatskog pčelarskog saveza Tomislav Gerić smatra da je hrvatsko pčelarstvo iznimno kvalitetno organizirano, uz neke detalje koje valja popraviti.
-Pčelari koji ne razlikuju maticu od radilice i koji misle u prvoj godini pčelarenja dobiti bogatstvo, u teškoj su zabludi. Stoga mislim da je prvi korak u ovom poslu edukacija pčelara. Hrvatska je Bogom dana za pčelarenje jer na ovako malom prostoru naši pčelari imaju 26 vrsta meda čija je kvaliteta spada u sami vrh. Na tržište EU izvezemo godišnje do 2000 tona meda. Mislim da nam uvoz meda iz Kine i sličnih destinacija gdje je med lošije kvalitete, ne može smetati. Mi kao savez uporno tražimo da se u trgovinama na staklenci meda jasno istakne zemlja podrijetla. Put meda od proizvođača do kupca najkraći je i najsigurniji kupnjom na kućnom pragu. Lika je u smislu kvalitete meda priča za sebe. Vaš je livadni med poseban, med od crnogorice također. Ipak Lika ima svega oko 250 registriranih pčelara, što je premalo s obzirom na biološke i zemljopisne uvjete. Klima nam se promijenila, ali dobar pčelar s vozilom može u sezoni promijeniti nekoliko lokacija za ispašu pčela i po košnici imati 20-ak kilograma prvoklasnog meda. Mislim da pčelarstvo u Hrvatskoj nije upitno, ali bi se država trebala pobrinuti da ono bude bolje. Zadnji primjer imamo u okolici Dubrovnika i po Dalmaciji gdje su požari uništili mnoge površine na kojima borave pčele. Zatražit ćemo kao savez da se tim pčelarima pomogne, zaključio je tajnik HPS-a Tomislav Gerić. Svojedobno je imao problema s čirevima na želucu. Kada ništa nije pomoglo, pomogli su propolis i kestenov med, preparati iz prirodne apoteke proizvedeni zaslugom marljivih pčela.
M. S.
