Nedavno je objavljeno kako je „hrvatski bolid“ blizu cilja ulaska u EU. Utrka traje već 5 godina i 8 mjeseci. Kroz cijelo vrijeme kako je utrka počela vozači bolida pokazuje tendenciju stalnog ubrzanja. Vozilo se stalno u petoj brzini, a pojavljivali u se i neki prijedlozi da se ubaci u šestu. Ne znam kako bi vozači prošli da je primijenjen alkotest? Ono što me zabrinjava jest što je hrvatski bolid u blizini cilja dobio dodatno ubrzanje, pa bih molio vozače da barem pred ciljem smanje brzinu kako ne bi netko stradao od dodatnog ubrzanja te da ne dođe do pregrijavanja motora.Nedavno je utrka održana i u Zagrebu. Na njoj su se pojavili bolidi u obliku svinje, kaveza sa majmunima i bananama,tenka, kreveta s baldahinom i slično. Imali su zadatak spustiti se cestom dugom 400metara, a da stignu na cilj u jednom komadu. Na ovoj utrci sudjelovale su i djevojke u bolidu –ovci.Na utrci se najviše ocjenjivala maštovitost, stil vožnje i brzina, piše Večernji list.

Utrka Formule 1 sa najvećom prosječnom brzinom u povijesti održana je 1971. godine u Italiji na stazu u Monzi. Pobijedio je Peter Gethin u BRM-u sa prosječnom brzinom od 242 km/h. Posljednje kompjuterske simulacije otkrile su da bi današnji bolidi Formule 1 na takvoj Monzi, koja nije bila isprekidana šikanama, ostvarili prosječnu brzinu iznad 300 km/h. Podaci za 1997. godinu su slijedeći:
Utrka s najvećom prosječnom brzinom:
Monza (Italija) 238 km/h, a pobijedio je David Coulthard,
Najveća ostvarena brzina u kvalifikacijama:
Monza (Italija) 250 km/h, a ostvario ju je Jean Alesi,
Najveća brzina na ravnom djelu staze:
Hockenheim (Njemačka) 351 km/h, a ostvario ju je Jacques Villeneuve,
Utrka sa najmanjom prosječnom brzinom:
Monaco (Monte Carlo) 104 km/h a pobijedio je Michael Schumacher.

Turbo era trajala je do 1988. godine. Ti bolidi iako puno snažniji ne bi mogli ostvariti prosječnu brzinu veću od današnjih bolida. Međutim, na ravnom dijelu staze bili bi brži.Po pravilima svi bolidi Formule 1 moraju imati amortizere. Međutim, amortizeri na bolidima su jako tvrdi i imaju jako malu putanju što je i propisano pravilima kako bi se spriječio utjecaj visine bolida na aerodinamiku.Automatski mjenjači zabranjeni su tehničkim pravilnikom FIA-e. Međutim, današnji bolidi imaju poluautomatske mjenjače kod kojih vozač ne mora pritisnuti papučicu kvačila da bi promijenio brzinu, dovoljno je da pritisne gumb na mjenjaču ili pomakne ručicu koja se nalazi iza volana kao npr. ručica za uključivanje brisača na normalnim automobilima. Taj hidraulični sistem kojim upravlja elektronika omogućava vozaču da promjeni brzinu u 2 stotinke sekunde.Zbog ove činjenice sam i rekao da se bojim ulaska hrvatskog bolida u cilj da ne dobije dodatno ubrzanje. Poluatomatski mjenjač omogućuje ugradnju mjenjačkih kutija s puno više stupnjeva prijenosa. Na stazama s više zavoja vozači obično koriste mjenjače s 4 ili 5 stupnjeva prijenosa, a na stazama sa više ravnih dijelova mjenjači imaju 6 ili 7 brzina.

Upravitelj utrke nakon konzultacija s direktorom utrke može prekinuti utrku u bilo kojem trenutku kada smatra da je ugrožena sigurnost. U tom slučaju vozačima se pokazuje crvena zastavica uzduž cijele staze.Hrvatskom bolidu duž cijele staze pokazuje se trenutno zeleno svijetlo, tako da nema opasnosti da će „povjerenik za proširenje“ prekinuti utrku. Brine me i to što svi pričaju o utrci ulaska u EU, a malo njih se pita što o tome kaže „publika“ odnosno hrvatsko biračko tijelo. Nitko ne pita niti za rezultate referenduma kao da je već sve unaprijed određeno? Čini mi se kao da je kraj utrke već unaprijed „režiran“ i da se glavna radnja odvija „iza kulisa“?Još jedno pitanje koje me muči jest: Što ako publika kaže ne na referendumu?Prema zadnjim izjavama „upravitelja utrke“ odnosno povjerenika za proširenje može se zaključiti da se utrka bliži kraju.

“Posebice mi je drago objaviti da je Europska komisija dovršila svoje pregovore s Hrvatskom. To znači da je, što se EK tiče, posao završen, Sad je na državama članicama da konačno procijene pregovore i odluče mogu li se pregovori službeno zaključiti, te potpisati Pristupni ugovor”. Objavio je to nedavno europski povjerenik za proširenje.Od Hrvatske se nije zahtijevalo samo da usvoji nove zakone i propise, nego također da ih primijeni i dokaže da je to sposobna učiniti. Ukratko, Hrvatska je morala dokazati da je poduzela nepovratan smjer djelovanja a mi ćemo do trenutka njezina ulaska u EU pažljivo motriti i izvještavati kako provodi preuzete obveze – naglasio je Füle.Nakon objave ove vijest  srušile se web stranice Vlade RH, pročitao sam u jednom tekstu.Tijekom zamalo šest godina dugih pregovora Hrvatska se, kaže Füle, uvelike izmijenila: “preobrazila se u zemlju zrele demokracije utemeljene na vladavini prava i djelujućemu tržišnome gospodarstvu, a hrvatsko je društvo ojačalo i postalo dinamičnijim”.Ne mogu reći da je do toga došlo samo zbog pregovora s EU, ali oni su poslužili kao katalizator za preobrazbe, te su ubrzali taj postupak. Tim se postignućima Vlada, Saborom sve ustanove i svi građani Hrvatske moraju ponositi i svima im čestitam na teškome poslu koji su obavili. Pripreme za članstvo su svakako naporne, dovođenje kuće u red uvijek je bolnom ali vrijedi truda – napomenuo je Füle, dodavši da će Hrvatska “uskoro moći ubrati plodove toga rada.Ali postati članom EU nije samo gospodarski i društveni dobitak,to je ponajviše osjećaj pripadnosti europskoj obitelji, zajednici koja se temelji na vladavini prava, prostoru mira, postojanosti i boljitka. Moja poruka zemlji koja je izrasla iz nedavnoga rata i koja će za nekoliko dana proslaviti 20. obljetnicu kao neovisna republika izravna je i jasna: veselim se što ću vam izraziti dobrodošlicu kao 28. državi članici EU – istaknuo je Füle.

I dok se u središtu Unije davalo zeleno svijetlo da se utrka hrvatskog bolida konačno završi u Hrvatskoj su se razmahale rasprave po medijima kada će biti referendum ulaska u Uniju prije ili poslije izbora. Čitao sam neke komentare kako ulazak u Uniju i završetak utrke nije berba plodova, nego bi prije trebalo održati „kolinje“ odnosno prijevremene parlamentarne izbore?Premijerka je odala priznanje svima koji su pripomogli da se pregovori završe,ali konstatirala je da su nas mnogi kočili uzbrdo na putu prema EU.

Turbo era je prošla još 1988.godine tako da bi dodatno ubrzanje samo štetilo hrvatskom bolidu. Puno je korisnije da hrvatski bolid stigne u jednom komadu, nego da postigne dodatno ubrzanje. I na kraju poslužit ću se riječima Stjepana Radića:“Ne srljajte kao guske u maglu“!

Piše: Mladen Njari