Međunarodni dan žena (skraćeno Dan žena) obilježava se 8. ožujka svake godine. Toga dana slave se ekonomska, politička i društvena dostignuća pripadnika ženskog spola.

Povodom Međunarodnog dana žena portal Lika Online razgovarao je s g. Dragom Babićem, dipl. iur., stručni radnik-pravnik I. vrste u Obiteljskom centru Ličko-senjske županije.

1. Danas je Međunarodni dan žena. Kada se ovaj značajan dan počeo obilježavati te koji je razlog tome?

Prvi Dan žena je obilježen 28. veljače 1909. u SAD-u deklaracijom koju je donijela Socijalistička partija Amerike. Između ostalih važnih povijesnih događaja, njime se obilježava i požar u tvornici Triangle Shirtwaist u New Yorku 1911. godine kada je poginulo preko 140 žena.
Uzroci prosvjeda kulminiraju u doba brze industrijalizacije i ekonomske ekspanzije, odnosno u drugoj polovicu 19. stoljeća, a kada je došlo do rapidnog pogoršanja položaja žena u procesu rada, što je dovodilo često do prosvjeda zbog loših radnih uvjeta. Žene zaposlene u industriji odjeće i tekstila su javno demonstrirale 8. ožujka 1857. u New Yorku. Tekstilne radnice su prosvjedovale zbog loših radnih uvjeta i niskih plaća. Demonstracije je rastjerala policija. Te iste žene su osnovale sindikat dva mjeseca kasnije.
Prosvjedi 8. ožujka događali su se i slijedećih godina, od kojih je najpoznatiji bio 1908. godine kada je 15 000 žena marširalo kroz New York tražeći kraće radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa. Godine 1910. prva međunarodna ženska konferencija bila je održana u Kopenhagenu u organizaciji Socijalističke Internacionale te ustanovila ‘Međunarodni dan žena’ na prijedlog slavne njemačke socijalistice Clare Zetkin. Slijedeće godine je Međunarodni dan žena obilježen od preko milijun ljudi u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj. Ti događaji su koincidirali s požarom u tvornici Triangle Shirtwaist u New Yorku, nakon koga su slabe mjere sigurnosti na radu okrivljene za veliki broj žrtava. Uoči prvog svjetskog rata žene širom Europe su 8. ožujka 1913. održale demonstracije za mir.

2. Da li se prosvjedovalo samo u kapitalistički orijentiranim državama?

Nije samo u kapitalističkim državama, već i u ondašnjoj Rusiji, u kojoj je tada bio kapitalistički poredak, održane su demonstracije povodom Međunarodnog dana žena u Rusiji bile su prvi stadij ruske revolucije. Nakon oktobarske revolucije, boljševička feministkinja Aleksandra Kolontaj nagovorila je Lenjina da 8. ožujka postane državni praznik, i tokom sovjetskog razdoblja se koristio za obilježavanje “herojstva radnica”. Međutim, upravo u mnogim komunističkim državama taj je praznik izgubio svoju ideološku osnovu i postao prilika muškarcima za iskazivanje ljubavi i poštovanja prema pripadnicama suprotnog spola, posluživši kao svojevrsni amalgam Majčinog dana i Valentinova u zapadnim državama.
U ondašnjoj Čehoslovačkoj se Dan žena za vrijeme komunističkog režima pretvorio u parodiju, te je ukinut nakon baršunaste revolucije. U Mađarskoj se, pak, običaj poklanjanja cvijeća ženama zadržao i nakon pada komunizma.
Na zapadnom svijetu se Međunarodni dan žena uglavnom prestao obilježavati 1930-ih, dijelom i zbog toga što ga se povezivalo s komunizmom. Majčin dan se kao blagdan u čast majki i majčinstva obilježava u tim zemljama svake druge nedjelje u svibnju.

3. Da li se danas Dan žena obilježava kao državni praznik i gdje?

Dan žena je ostao državnim praznikom u Rusiji, Bjelorusiji, Ukrajini, Kazahstanu, Kirgiziji, Moldaviji, Mongoliji i Tadžikistanu, a obilježava se cvijećem i poklonima. Međutim, 1960-ih su ga ponovno počele slaviti feministice. Godine 1975., koja je proglašena Međunarodnom godinom žene, UN su službeno počele obilježavati Međunarodni dan žena. U Republici Hrvatskoj Međunarodni dan žena nije državni praznik.

4. Kakav je položaj žena u Hrvatskoj danas?

Položaj žena u Hrvatskoj, osobno smatram da nije loš, ali stoji da bi mogao biti bolji. Suvremena žena u hrvatskome društvu susreće se sa svojim problemima i izazovima vremena. Najvažniji su ravnopravnost s muškarcem na mnogim područjima, a u današnje vrijeme naročito na ekonomskom planu. Prema podacima koje imamo konkretno za našu Ličko-senjsku županiju, s područja naše županije, a izvor kojih je Hrvatski Zavod za zapošljavanje, Područna služba u Gospiću, u evidenciji nezaposlenih osoba evidentirano je više nezaposlenih žena negoli muškaraca. Prema podacima te Službe u siječnju ove godine je na Zavodu registrirano 3523 osoba, od čega je 1850 žena. Prema tome, možemo zaključiti da žene čine više od 50 posto nezaposlenih u našoj županiji. Od navedenog broja nezaposlenih žena, najveći broj njih, 534 su srednjoškolske naobrazbe u trajanju do 3 godine, odnosno KV ili VKV radnica, 517 su žene osnovnoškolske naobrazbe, potom slijede nezaposlene žene srednjoškolske naobrazbe u trajanju od 4 godine, kojih je 461. Nezaposlenih s višom, te visokom stručnom spremom, odnosno magisterijem i doktoratom ima ukupno 165. Ovo su podaci od siječnja ove godine, koji su nam ujedno i posljednje dostupni.
Također, glede razloga radi kojih se novoprijavljene žene prijavljuju na Zavod za zapošljavanje, kao glavni i najčešći razlog prednjači istek ugovora o radu na određeno vrijeme, prigodom čega su 134 žene ostale bez posla, a od toga broja njih 105 su srednjoškolske naobrazbe. Što se pak zaposlenosti tiče, u siječnju 2012. godine zaposleno je ukupno 28 žena.
Uz navedeno, mogu konstatirati da u mnogim strukama ostaje borba za zaposlenje, gdje žene nisu ravnopravne s muškarcima, i gdje usprkos natječajima i relevantnim referencama za zaposlenje ne dobiju prednost pored muškaraca.

L.O./D.B.