Među prehrambenim biljkama koje su zadnjih desetljeća preplavile Europu svakako vidno mjesto zauzima batat ili batate. Ovaj gomolj prenesen je na stari kontinent iz Južne Amerike zbog iznimno ugodna okusa, velike hranjivosti, mnoštva vitamina, niske razine šećera i škroba. Zanimljivo je da 80% svjetske proizvodnje danas čini Kina, koja je ujedno i najveći izvoznik batata. U Hrvatskoj se za ovo povrće čulo tek odnedavno, a u Lici se ponegdje počeo uzgajati unatrag 10-ak godina. Više iz znatiželje, nego li zbog koristi. Kako se lani pokazalo, čini se da je Kosinjska dolina pravi raj za ovaj gomolj. Josip Pintar (24) iz Kosinja pripada među rijetke mlade ljude koji ne bježe od poljoprivrede, već upravo suprotno. Lani se upustio u eksperiment s povrtlarskom kulturom batate.

-Batat nije krumpir, kako se to obično pogrešnomisli, već pripada porodici slakova. Ljudi ga pogrešno zovu slatki krumpir zbog okusa, boje ploda i hranjivosti. Batat je neusporedivo zdraviji od krumpira, s većim udjelom minerala, a izvrstan je za dijabetičare. Lani sam eksperimentalno posadio tisuću sadnica, na svega 500 m2. Prinos je bio iznad svih očekivanja, nešto manje od dvije tone. Tko god je probao batat iz Kosinja rekao je da nešto ukusnije od povrća još nije jeo. Kupce je lako naći, pa ću ove godine posaditi oko 8 tisuća sadnica. Trebalo bi na jesen biti oko 15 tonabatata. Ličko tlo i klima odlično mu odgovaraju, rekao nam je Josip koji jer eksperimentalnu parcelu posadio na mjestima gdje su njegovi godinama sijali zob i ječam.Cijena kilograma batata je 10 kuna, zanimanje kupaca za ovaj povrtni hit u stalnom je porastu. Ličko tlo i podneblje pokazalo se kao dobitna kombinacija za nekoliko vrsta povrća, a južnoamerički batat mogao bi preuzeti titulu „naj“ koju već dugi niz godina ima krumpir uzgojen u Lici.

H. J.