GOSPIĆ –  Državni arhiv u Gospiću i Arhiv federacije  Bosne i Hercegovine zajednički su organizirali   izložba fotografija pod naslovom «Srebrenički inferno». U  Muzeju Like Gospić  prikazano je  potresno svjedočanstvo o brutalnom smaknuću gotovo devet tisuća Bošnjaka, a nazočnima se najprije obratio ravnatelj Državnog arhiva u Gospiću prof. Ivica Mataija.

  – Čast mi je pozdraviti g. Adamira Jerkovića, direktora Arhiva Federacije BiH i mr. Branka Kaleba predstavnika Ministarstva kulture RH. Ova je izložba  pokazatelj jedne prisne  međudržavne suradnje  koja je prije svega naša opredijeljenost da uvijek svjedočimo i pronosimo istinu. Na početku ove izložbe moramo zastati da bismo vidjeli svu veličinu strašnih ljudskih stradanja, stradanja kakvu smo nažalost i sami preživjeli i svjedočili u godinama prošlih desetljeća. To stradanje u Lici solidarizira nas sa stradanjima u BiH, čiji je sinonim tog genocida upravo Srebrenica. Agresor je svoj suludi pokolj započeo u Lici, u Lovincu, Širokoj Kuli, Čanku… Nastavio je to činiti  u Vukovaru, Škabrnji, diljem Hrvatske. Srebrenica se dogodila u vrijeme kada smo svi mislili da  se bestijalne scene ubojstava u Hrvatskoj nikada više neće dogoditi negdje drugdje. Nažalost, dogodila su se i to u obimu kakav se nigdje nije dogodio nakon II. svjetskog rata. Živimo u 21. stoljeću, u dinamičnom vremenu. Zato ponekad zaboravimo što se dogodilo jučer. Taj zaborav nije pravedan i zaboravu se želimo otrgnuti s ovom izložbom, rekao je prof. Mataija i podsjetio kako RH još uvijek traži gotovo tisuću nestalih civila i branitelja. Direktor Arhiva Federacije BiH Admir Jerković istaknuo je kako se strašni zločin u Srebrenici dogodio doslovno pred očima svjetske javnosti koja je Srebrenicu proglasila zaštićenim područjem, a dozvolila je masovna ubojstva. Ravatelj Jerković je prozvao Republiku Srbiju kao glavnog krivca za rat na prostorima bivše Jugoslavije, a Republiku Srpsku kao tvorevinu stasalu na genocidu. U ime Ministarstva kulture RH izložbu je otvorio mr. Branko Kaleb  koji je istaknuo potrebu za pokazivanjem istine, ma koliko  ona bila bolna. Kako je  ustvrdio,  isticanjem istine i štovanjem svake žrtve doprinosimo ne samo dobrosusjedskim odnosima, nego dokazujemo da tu žrtvu štujemo.

                                                                                                                            M. S.