Mnogo nas je tijekom epidemije koronavirusa naišlo na kontrolne točke na poslu ili u zdravstvenim ustanovama koje nismo mogli proći bez mjerenja temperature i odgovora na pitanja jesmo li negdje putovali ili bili u kontaktu sa zaraženom osobom.

Iako nisu beskorisni ti postupci su manjkavi jer se kod većine ne pojavi vrućica ili ona nije prvi simptom, a mnogi ne znaju jesu li bili u kontaktu sa zaraženom osobom. Nancy Rawson, biologinja i potpredsjednica Monell Chemical Senses Center, smatra da bi bilo bolje mjeriti sposobnost osjeta njuha kako bi se utvrdilo koga treba slati na testiranje za koronavirus. Nova analiza studija o koronavirusu utvrdila je da je kod 77 posto oboljelih od koronavirusa testiranjem uočen djelomični ili potpuni gubitak njuha. Od toga 44 posto ispitanika bilo je svjesno gubitka njuha i bez testiranja.

Gubitak osjeta mirisa uz upalu grla također je jedan od najranijih simptoma što ga čini korisnijim alatom od kasnijih simptoma u osiguranju zaštite drugih osoba od zaraze, kaže Rawson. “To je jedan od najranijih simptoma i svako je prije povišene temperature”, kaže ona. “Gubitak osjeta mirisa sam za sebe bolje predviđa dijanozu od povišene temperature”. Gubitak okusa također se može dogoditi no manje je čest i često povezan s gubitkom njuha.

Rawson kaže da interes koji izaziva gubitak njuha prelazi okvire dijagnostičkih potreba – u pandemiji bi bez osjeta mirisa moglo ostati i do 750.000 Amerikanaca i to ima veliki utjecaj na njihovu sigurnost i kvalitetu života. Sama kaže da mjesec dana svaku večer testira vlastiti njuh i sudjeluje u studiji novog sustava probira koja bi mogla dovesti do veće kliničke studije.

Test se sastoji od tri trake od kojih dvije nemaju nikakav miris, a treća sadrži poznate mirise kave, čokolade, kokica i plina. Ispitanici moraju odrediti koja traka sadrži mirise, o kojim se mirisima radi i kojeg su intenziteta. Rawson kaže kako može zamisliti da veći poslodavci uvedu test njuha i da bi cijena jednog testa mogla biti dolar, a ljude koje taj test izdvoji kao suspektne potom bi se uputilo na skuplje testiranje na koronavirus.

Za one koji žele u vlastitoj kući testirati njuh Rawson kaže da su im na raspolaganju brojni proizvodi poput kave, parfema, bosiljka, ružmarina, paste za zube s mirisom mentola, ruža. Njuh može biti oštećen kod osoba s Parkinsonovom ili Alzheimerovom bolesti pa bi takvi testovi mogli potaknuti liječnike da ispitaju i mogućnost postojanja tih neurodegenerativnih bolesti. Gubitak njuha pojavljuje se i kod gripe no ne tako često kao kod covida-19 i oko 60 posto oboljelih od gripe vrati osjet mirisa.

Rawson oekuje sličnu razinu oporavka i kod oboljelih od koronavirusa. Rawson dodaje da gubitak njuha smanjuje zadovoljstvo jedenja i da može voditi u pothranjenost. Isto tako zbog gubitka njuha ljudi ne mogu prepoznati pokvarenu hranu ili curenje plina. Iznenađujuće je što su ljudi koji su izgubili njuh često govorili da imaju osjećaj manje povezanosti s drugima. “Čini se da postoji kemijska komunikacija među ljudima koja je ispod praga svjesnosti”, kaže Rawson i dodaje da su mirisi važni jer često bude sjećanja. Rawson kaže kako za sada nema načina liječenja gubitka njuha.

L.O./Hina