Koje će općine i po kojim kriterijima biti ukinute?

0

Velika reforma lokalne uprave koja se priprema u resoru ministra uprave i pravosuđa Ivana Malenice uz ostalo uključuje ukidanje pojedinih općina. Kako tvrde izvori bliski mladom ministru, Vlada je već razradila princip po kojem će se određene općine spajati, javlja portal Dnevno.hr. One koje imaju manjak fiskalnih mogućnosti, ali i one koje samostalno ne mogu normalno funkcionirati bit će pripojene općinama koje su funkcionalne.

Riječ je o općinama čiji su prihodi osjetno manji od rashoda te o općinama u kojima ne postoje vrtići ili škole, a vodit će se računa i o broju zaposlenih. U Vladi su svjesni da mnoge lokalne jedinice ne bi opstale bez pomoći države, njihovi se računi redovito krpaju državnim novcem, i to između 20 i 45 posto, a ta državna pomoć često premašuje prihode određene lokalne jedinice. Država tako primjerice često priskače u pomoć općini Ervenik, koja u prosjeku ostvaruje oko 240 tisuća kuna prihoda, slično je i s općinom Civljane u Šibensko-kninskoj županiji, loše stoji i općina Štefanje u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, ali i općina Donji Kukuruzari u sisačkoj županiji te općina Vrpolje u Brodsko-posavskoj županiji. Sve su to općine u kojima država često intervenira kako bi bile funkcionalne. Ipak, u nekim lokalnim jedinicama upozoravaju da ni ta državna pomoć nije pravedna jer se jednima izdašno pomaže, dok su drugi prepušteni sami sebi. Primjerice, Donja Motičina u Osječko-baranjskoj županiji ne oslanja se na pomoć države, preživljavaju s vlastitim skromnim prihodima, dok država u Kistanju nerijetko intervenira dotacijama. Problem je i u tome što se za plaće, dnevnice i druge dodatke općinara uglavnom pronađu sredstva, dok u nekim sredinama stanovništvo muku muči s manjkom vrtića i škola, s ambulantama, a neke lokalne jedinice nemaju ni vatrogasce, ne ulaže se u infrastrukturu i razvoj pa se tu uistinu postavlja pitanje svrhe takvih općina.

Postoji velik broj lokalnih jedinica koje nisu sposobne samostalno obavljati zakonski propisane zadaće niti mogu osjetnije utjecati na vlastiti razvoj bez pomoći središnje države, a najviše takvih fiskalno neodrživih općina nalazi se u Slavoniji i na sjeverozapadu Hrvatske, dok su u povoljnom položaju općine na Jadranu koje računaju na prihode od turizma.

L.O.