Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost od 1. rujna će zaprimati prijave za energetsku obnovu kuća, za koju je osigurano 203 milijuna kuna ili najviše 204.000 kuna bespovratnih sredstava po objektu.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 1. rujna započinje sa zaprimanjem prijava za energetsku obnovu obiteljskih kuća, za što je osigurano 203 milijuna kuna, pri čemu pojedino kućanstvo maksimalno može dobiti do 204 tisuće bespovratnih kuna. Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine u objavi na svojoj internet stranici podsjeća da je, nakon što je Vlada 14. svibnja ove godine donijela izmjene i dopune Programa energetske obnove obiteljskih kuća, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 25. lipnja raspisao javni poziv za građane, a sa zaprimanjem prijava će službeno započeti 1. rujna.

“Cilj programa je potaknuti primjenu mjera energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u obiteljskim kućama. Na taj će se način smanjiti količina potrebne energije za zagrijavanje i hlađenje prostora odnosno osigurati energetske i financijske uštede te povećati kvaliteta boravka u prostoru”, kažu u Ministarstvu.

Podsjećaju, naime, da obiteljske kuće čine 65 posto stambenog fonda u Hrvatskoj, koji je odgovoran za 40 posto od ukupne potrošnje energije na nacionalnoj razini. Najviše obiteljskih kuća u Hrvatskoj je izgrađeno prije 1987. godine te nemaju gotovo nikakvu ili samo minimalnu toplinsku izolaciju (energetski razred E i lošiji). Takve kuće troše 70 posto energije za grijanje, hlađenje i pripremu potrošnje tople vode, a mjere energetske učinkovitosti, kako se ističe, mogu značajno smanjiti njihovu potrošnju, u nekim slučajevima i do 60 posto u odnosu na trenutnu.

Programom će se sufinancirati nekoliko aktivnosti pa će građani moći dobiti do 60 posto bespovratnih sredstava za mjere kojima će se povećati toplinska zaštita svih elemenata vanjske ovojnice grijanog prostora. To uključuje energetsku obnovu vanjskog zida, stropa, poda, krova, u smislu sve potrebne opreme i radova vezanih uz povećanje toplinske zaštite, uključujući primjerice hidroizolaciju, zamjenu konstrukcijskih elemenata krova i slično. Također, sufinancirat će se zamjena stolarije ovojnice grijanog prostora novom te cjelovita energetska obnova, koja podrazumijeva kombinaciju mjera na vanjskoj ovojnici i ugradnje sustava za korištenje obnovljivih izvora energije, kao što su sustavi sa sunčanim toplinskim pretvaračima, kotlovi na drvnu sječku/pelete, dizalice topline, kao i fotonaponski sustavi za proizvodnju električne energije za vlastitu potrošnju. Maksimalni iznosi sufinanciranja određeni su za svaku pojedinačnu mjeru, a kombinacijom različitih mjera kućanstvo može dobiti i do 204 tisuće kuna bespovratnih sredstava, ističu iz Ministarstva.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost od 1. rujna će zaprimati prijave za energetsku obnovu kuća, za koju je osigurano 203 milijuna kuna ili najviše 204.000 kuna bespovratnih sredstava po objektu
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 1. rujna započinje sa zaprimanjem prijava za energetsku obnovu obiteljskih kuća, za što je osigurano 203 milijuna kuna, pri čemu pojedino kućanstvo maksimalno može dobiti do 204 tisuće bespovratnih kuna. Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine u objavi na svojoj internet stranici podsjeća da je, nakon što je Vlada 14. svibnja ove godine donijela izmjene i dopune Programa energetske obnove obiteljskih kuća, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 25. lipnja raspisao javni poziv za građane, a sa zaprimanjem prijava će službeno započeti 1. rujna.

“Cilj programa je potaknuti primjenu mjera energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u obiteljskim kućama. Na taj će se način smanjiti količina potrebne energije za zagrijavanje i hlađenje prostora odnosno osigurati energetske i financijske uštede te povećati kvaliteta boravka u prostoru”, kažu u Ministarstvu.

60 posto bespovratnih sredstava

Podsjećaju, naime, da obiteljske kuće čine 65 posto stambenog fonda u Hrvatskoj, koji je odgovoran za 40 posto od ukupne potrošnje energije na nacionalnoj razini. Najviše obiteljskih kuća u Hrvatskoj je izgrađeno prije 1987. godine te nemaju gotovo nikakvu ili samo minimalnu toplinsku izolaciju (energetski razred E i lošiji). Takve kuće troše 70 posto energije za grijanje, hlađenje i pripremu potrošnje tople vode, a mjere energetske učinkovitosti, kako se ističe, mogu značajno smanjiti njihovu potrošnju, u nekim slučajevima i do 60 posto u odnosu na trenutnu.

Programom će se sufinancirati nekoliko aktivnosti pa će građani moći dobiti do 60 posto bespovratnih sredstava za mjere kojima će se povećati toplinska zaštita svih elemenata vanjske ovojnice grijanog prostora. To uključuje energetsku obnovu vanjskog zida, stropa, poda, krova, u smislu sve potrebne opreme i radova vezanih uz povećanje toplinske zaštite, uključujući primjerice hidroizolaciju, zamjenu konstrukcijskih elemenata krova i slično. Također, sufinancirat će se zamjena stolarije ovojnice grijanog prostora novom te cjelovita energetska obnova, koja podrazumijeva kombinaciju mjera na vanjskoj ovojnici i ugradnje sustava za korištenje obnovljivih izvora energije, kao što su sustavi sa sunčanim toplinskim pretvaračima, kotlovi na drvnu sječku/pelete, dizalice topline, kao i fotonaponski sustavi za proizvodnju električne energije za vlastitu potrošnju. Maksimalni iznosi sufinanciranja određeni su za svaku pojedinačnu mjeru, a kombinacijom različitih mjera kućanstvo može dobiti i do 204 tisuće kuna bespovratnih sredstava, ističu iz Ministarstva.

Potpuno financiranje energetski siromašnih

Na javni poziv mogu se prijaviti građani čije kuće imaju više od 50 posto površine namijenjene stanovanju, do tri stambene jedinice ili kvadraturu do 600 metara kvadratnih. Prijavitelji u toj kući moraju imati prebivalište, uredno vlasništvo i dokaz da je kuća u potpunosti legalna. Mogućnost prijave ovisi i o energetskom razredu pa se tako mogu prijaviti građani kontinentalne Hrvatske za obnovu kuća energetskog razreda D ili niže, odnosno građani primorske Hrvatske čije kuće imaju energetski razred C ili niže, napominju iz Ministarstva.

Novost od ove godine je i način prijave te će se za sredstva biti moguće prijaviti isključivo putem sustava za e-Prijave na javne pozive Fonda. Za prijavu je potrebno pripremiti elektronske verzije (scanove) dokaza o prebivalištu, vlasništvu i zakonitosti građevine, ponudu izvođača, kao i ostalu dokumentaciju koja se navodi u tekstu javnog poziva, ističe se. Od ukupnog iznosa od 203 milijuna kuna predviđenog za sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća, 32 milijuna kuna namijenjeno je za financiranje energetske obnove obiteljskih kuća građana koji su u opasnosti od energetskog siromaštva. Prema socijalnim kriterijima, centri za socijalnu skrb će koordinirati energetske certifikatore kako bi najugroženijim građanima pomogli u prijavi, a predviđene mjere energetske obnove i trošak energetskih certifikatora će tim građanima biti financirane u potpunosti od strane Fonda.

L.O./MIGP