Mediji u  BiH ovih se dana podosta  bave statistikom. Unatrag dvije godine ondje je zbog krijimčarenja ljudi podignuto više od 100 optužnica. Mahom je riječ domaćim ljudima, ponešto je građana iz Hrvatske, Crne Gore i Srbije pa čak i jednom Pakistancu. Ovaj potonji je na poziv rođaka  smještenih u jednom kampu pored Sarajeva prevalio kombijem „tisuću i kusur“ kilometara iz domovine, ukrcao ilegalce da bi ga nedugo potom policija zaustavila. Migranti su vraćeni u kamp, a vozač je završio u zatvoru.

Sud BiH je lani izrekao je oko 60 presuda kojima je zbog ovih djela osuđeno skoro 80 osoba. Tužilaštvo je u 2019. godini za krivično djelo krijumčarenje ljudi, prema podacima koje je prikupila Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), optužilo 46 osoba, što je za deset manje nego u odnosu na godinu ranije, dok je Sud BiH u prošloj godini izrekao osuđujuće presude za 47 osoba, što je više u odnosu na 2018. godinu, kada je osuđeno 30 osoba za ista djela.

Koliko god se Hrvatska „klela“ u sigurnost svojih granica, utoliko su zadnji dana opet intenzivirane nove migrantske rute u dijelovima susjedne države gdje su se migranti do sada  relativno rijetko susretali. Najbolji je primjer Bijeljina u Republici Srpskoj. U toj enklavi gotovo da niti ne prođe jedan dan, a da lokalni mediji ne izvještavaju o akcijama policije u kojima „padaju“ migranti i krijumčari. Zadnje uhićenje u Bijeljini govori o 40 ilegalaca iz Pakistana, Irana, Alžira i Afganistana.

Lani je najviše krijumčara otkriveno na području Trebinja i najveći broj njih su građani BiH, dok najviše stranih krijumčara dolazi iz Srbije i Crne Gore. Najveću kaznu Sud je izrekao krijumčaru iz Pakistana. Zašto raste broj krijumčara? Zarade su velike, a kazne preblage. Više od 90 posto presuda je izrečeno po sklopljenim sporazumima o priznanju krivnje sa sankcijama koje se kreću od uvjetnih kazni do tri godine zatvora. Uz dobro vladanje krijumčari će izaći na slobodu puno prije roka jer su zatvori u BiH krcati. Zbog toga je u toj kriminalnoj branši i veliki broj recidivista, baš kao i među ilegalnim migrantima od kojih je mnoštvo njih  po 10 i više puta pokušalo ilegalno ući u Hrvatsku.

Pakistan je prva država koja je službenim putem zatražila vraćanje mnoštva ilegalnih migranata smještenih posvuda u ovom dijelu svijeta. Samo iz BiH potražuje oko 4 000 svojih građana, dok se iz kampova po Turskoj traži vraćanje gotovo 50 tisuća ljudi. U mnogim ruralnim dijelovima Pakistana sela su opustjela jer je većina radno sposobne populacije pobjegla iz zemlje. Ostala je većinom nejač. Kako navode pakistanske novinske agencije, svi su ilegalni migranti nagovoreni da odmah nakon ulaska u druge države unište svoje dokumente. Tada mogu izmišljati nove osobne podatke i svi se redom predstavljaju kao politički disidenti.

D.A./M. S.