Naši stari su znali reći „polako se Božja kola voze, ali uvijek stignu“!! Nešto slično događalo se i sa ličkim krumpirom. Proces zaštite naziva Lički krumpir, kao proizvoda zaštićenog zemljopisnim podrijetlom, započeo je još u srpnju 2011. godine, kada je Udruga proizvođača Ličkog krumpira podnijela Ministarstvu poljoprivrede RH zahtjev za registraciju oznake zemljopisnog podrijetla naziva Lički krumpir. Ministarstvo poljoprivrede je ubrzo donijelo Rješenje o registraciji oznake zemljopisnog podrijetla, čime je lički krumpir postao zaštićen u Republici Hrvatskoj. Lani je Ministarstvo poljoprivrede uputilo Europskoj komisiji zahtjev za registraciju naziva zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla Lički krumpir na razini Europske unije. Nakon kraće procedure na europskoj razini, objavom Provedbene Uredbe Komisije, naziv Lički krumpir upisan je u službeni Registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla. Bila je to šesta po redu oznaka za izvornost i zaštićenu oznaku hrvatskih proizvoda na EU tržištu.
Po čemu je to lički krumpir poseban? Na ovim prostorima pretežno se uzgajaju popularne sorte uzgojene diljem Europe jer sorta lički krumpir niti ne postoji. Struka navodi kako se zaštita proizvoda Lički krumpir temelji se na njegovoj kvaliteti koja proizlazi iz specifičnosti uzgojnog područja i na njegovom ugledu vezanom uz dugu tradiciju uzgoja. Proizvodnja Ličkog krumpira obuhvaća zemljopisno područje Like, hrvatske regije koja se danas smjestila unutar dvije županije. Za proizvodnju se uglavnom koriste sorte desire, bintje, niveta ili viktorija. Iznimno povoljni prirodni uvjeti (klima i tlo) presudni su za uzgoj pa tako i kvalitetu ličkog krumpira. Ovome donekle valja zahvaliti i carici Mariji Tereziji koja je svojedobno zapovjedila da se krumpir uzgaja u dijelovima Hrvatske gdje je slabiji urod kukuruza. Ubrzo se krumpir raširio Likom i nazvan je „kruh sirotinje“.
Na manifestaciji 3. Dan krumpira održanom kocem rujna u Lovincu direktor tvrtke „Agro-Velebit“ Nikola Vidaković nije krio raspoloženje što je lički krumpir priskrbio ovu laskavu titulu. Što to znači za ovaj poljoprivredni proizvod i ljude koji ga uzgajaju?
-To je šesti po redu hrvatski proizvod s markicom proizvoda sa zaštićenim geografskim podrijetlom. Puno je truda uloženo u tom smislu i na sve ovo čekalo se četiri godine. Posebnosti ličke klime i sastava tla, količina suhe tvari u našem krumpiru, njegov osebujan okus, duga tradicija proizvodnje krumpira u Lici, puno truda i nastojanja da se proizvede što kvalitetniji krumpir konačno su urodili plodom. Ovo bi u dogledno vrijeme moglo značiti da uzgajivači krumpira u Lici ne bi trebali imati problema kako plasirati ovaj izvrstan proizvod, pojašnjava Nikola Vidaković. Pomalo škrta lička kuhinja konačno je u mnogim restoranima prihvaćena kao zdrava, ukusna i pomalo raritetna. Sve više ličkih ugostitelja na jelovnicima ponosno nude domaće delicije, gdje je krumpir gotovo nezaobilazan. Restoran „Lička kuća“ u NP Plitvička jezera godinama slovi kao pravi raj sladokusaca, posebice za strane goste koji su otkrićem ličkih specijaliteta pomogli u otkrivanju još jedne stranice Like, dijela Hrvatske koji je u mnogo čemu godinama bio nepravedno podcjenjivan.
H. J.
