-
-

LOVINAC- „Krumpir je prehranio generacije i generacije Ličana, pa je i danas tražena i važna namirnica u našoj prehrani. Zato njegov uzgoj i budućnost ne možemo prepustiti slučaju“! Rekao je to tijekom otvaranja 2. Dana ličkog krumpira direktor lovinačke tvrtke „Agro Velebit“ Nikola Vidaković, jedan od pokretača zaštite ovog ličkog branda s geografskim podrijetlom.
-U Lici je nekada živjelo oko 200 tisuća ljudi, danas jedva 30 tisuća. Za ovaj nesrazmjer postoje mnogi razlozi. Nekada se organizirano proizvodilo oko 75 tisuća tona merkantilnog krumpira, a danas niti tisuću tona. Organizirana proizvodnja s također organiziranim otkupom značila bi nova radna mjesta, ostanak mladih u Lici i svakako ukupni prosperitet ove regije, rekao je Vidaković.
Priredba se održala u obnovljenom Domu gdje su se okupili mnogi proizvođači krumpira, novih vrsta sjemena, OPG-i, nudila su se zaštitna sredstva, suveniri i mnoge delicije. U samom uvodu priredbe nazočne je pozdravio načelnik Općine Lovinac Hrvoje Račić.
-Želim se zahvaliti na podršci ljudima iz Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva regionalnog razvoj RH, Ličko-senjskoj županiji i LIRA-i, LAG-u, svim izlagačima i vama štovani posjetitelji. Bez svih vas ova priredba se ne bi niti održala. Ona je dobar putokaz u kojem smjeru se valja razvijati, kako valjano koristiti naše prirodne resurse i kako opstati u ovim recesijskim vremenima. Krumpir je tradicionalno prava lička namirnica, proizvod na koji smo ponosni. Učinili smo sve kako bismo ga zaštitili i promovirali jer je on ono najbolje što daju naša lička polja, kazao je u uvodu načelnik Račić. I ovoga se puta glavna dvorana Doma pokazala premalom da bi primila sve one koji su željeli vidjeti, osluhnuti i kušati sve što se događa na Danima ličkog krumpira. Za tradicionalni lički audio-vizualni ambijent vezan uz berbu krumpira potrudili su se članovi HKUD-a Vrilo iz Lovinca. Dio dvorane na kratko j postao njiva na kojoj su se mladi angažirali oko berbe.
-Ajd’ ne guraj se, lanut ću te rogljama-orilo se s „krumpirištem“. Probadaš mi krumpir, pa j’ od tebe više štete neg’ koristi. A ti ajd’ zapivaj, pa ću te pratiti s debelim!
Izvođači su „pobrali“ krumpir, ali i salve pljeska i odobravanja. Starijima u publici su se zasuzile oči kada su vidjeli i čuli tradicijski prikaz i ozračje u nekadašnjim vremenima branja krumpira. Posebice na zvuke starih pjesama lovinačkog kraja. Bez obzira na glazbene ukuse svi su posjetitelji prionuli kušati delicije čiji je osnovni sastojak krumpir. Osim uobičajenih pola i slanine, moglo se kušati nekoliko vrsta jela, sir škripavac, kolače od krumpira i dvije torte. Onu veću spremili su u OPG-u Žarak iz Perušića, a nekoliko vrsta kolača i tortu spremile su vješte ruke učenika i učenica Strukovne škole Gospić, iz smjera Turizam i ugostiteljstvo. Na ponos njih samih i njihovih mentora. Za topla jela bili su zaduženi timovi Ugostiteljske škole Korenica koji su u gornjem dijelu Doma dovezli štednjake i svu ostalu opremu ne bi li spremili desetak toplih jela od krumpira. Nastupili su i članovi tamburaškog sastava „Plitvički bećari“. Tako su 2. Dani ličkog krumpira ponovno bili priredba koja ima što za pokazati.
Tijekom okruglog stola „Lički krumpir dana- izazovi i perspektive“ struka je rekla svoje. Između ostalih pitali smo v.d. direktora Ličke razvojne agencije (LIRA) Dragu Vlainića čini li se dovoljno u smislu povećanja proizvodnje i brandiranja ličkog krumpira.
-Pomaci su vidljivi, ali za sve treba vremena. Domovinski je rat učinio svoje, kao i neki drugi razlozi zbog kojih Lika danas ima ovoliki broj stanovnika. Raspolažemo s dovoljnim površinama za sadnju krumpira, lički je krumpir vrhunske kvalitete i važno je da je to danas lički brand, proizvod s geografskim podrijetlom. Nažalost, već su se krivotvorile naljepnice pa se na hrvatskom tržištu pod oznakom „lički krumpir“ nudio i krumpir iz Slavonije, Međimurja, Istre… Pa i danas smo svjedoci da kamioni i kombiji registracijskih oznaka Varaždina, Pule, Rijeke ili Zadra okolo voze i prodaju tzv. lički krumpir. To se radi jer se zna da se lički krumpir zbog svoje kvalitete lako prodaje. Ličkim proizvođačima na ovakav se način čini velika šteta. Izravna i ona neizravna jer će kupac umjesto odličnog krumpira kupiti onaj sumnjive kvalitete, kazao nam je Drago Vlainić.
M. S.