Lajčo Perušić, 69-godišnjak rođen u Subotici koji je većinu života proveo u Zagrebu, jučer je u perušićkoj knjižnici predstavio svoju knjigu “Tragovima predaka – Povijest loze Perušić”.

Prvo predstavljanje knjige u Narodnoj knjižnici Općine Perušić organizirala je njezina voditeljica Josipa Milković. O knjizi je osim autora govorio dr.sc. Ivan Brlić s Instituta Ivo Pilar u Gospiću te Janez Perušič, Slovenac čija loza također potiče iz istoimene ličke općine.

Brlić se osvrnuo na knjigu povijesnim izlaganjem od prvoga spominjanja prezimena Perušić u 13. stoljeću sve do povijesnih podataka vezanih za osnivanje grada Perušića, njegovih stanovnika, ratova koji su ga obilježili…

– Ova knjiga prikaz je povijesti ovoga mjesta, veze Perušića (grada) i Perušića (prezimena). Već iz naslova može se naslutiti istraživačka i pustolovna karakterna crta autora koji je pasioniran svojim korijenima, kazao je Brlić.

Sam autor Lajčo Perušić četiri godine proveo je u istraživanjima svoga prezimena, a podatci su dolazili i iz susjednih zemalja poput Mađarske, Rumunjske i Njemačke. Njegovo istraživanje pokazalo je da je upravo Lajčo potomak Gašpara I. Perušića koji je sa svojim bratom Dominikom i osnovao grad Perušić. Gašpar se po prvi puta u povijesnim zapisima pojavljuje 1484. godine, a Perušić kao grad 1492.

– Tema vodilja bila mi je prezime Perušić, ne mjesto ili grad, nego razvoj prezimena Perušić. Ako ne znaš odakle si, ne znaš ni kamo ideš, rekli su pametniji od nas. Drago mi je što mogu reći da moje prezime postoji 577 godina, pohvalio se autor Perušić na početku svoga izlaganja.

Prve zapise prezimena našao je 1437. godine, a posebno ponosan bio je na današnji grb općine Perušić koji je zapravo stoljećima stari pečat kojega je na prstenu nosio Gašpar.

Sve prisutne u perušićkoj knjižnici autor je upoznao sa svim zanimljivim detaljima na koje je nailazio tijekom istraživanja za knjigu, no moglo se primijetiti da mu ne da mira “rupa” od 1605. do 1670. godine, razdoblje iz kojega nema niti jednog podatka o njegovim precima. Tek 1680-ih pronalazi mnoge Perušiće diljem istočne i južne Mađarske te Rumunjske.

Upravo zbog za njega nedovršene loze Perušića, Lojza radi na drugoj knjizi o svome prezimenu. Iako iza njega stoje mnoge objavljene pjesme, crtice, pripovijetke, ali i zbirke pjesama “Brazde na licu” te “Iza lica”, ovaj autor svoju prvu knjigu napisao je kao posvetu novim generacijama njegove obitelji kako bi znali od kuda potječu.

Iva Vidović Pocrnić