Prema podacima o izvršenju proračuna Ministarstva financija za prošlu godinu, županije su lani kroz indirektnu i direktnu pomoć iz EU primile oko 287 milijuna kuna, što je za oko deset milijuna bolje nego godinu prije, ali i puno više u odnosu na 2015 i 2016. godinu kada je zajedno u te dvije godine povučeno 400 milijuna kuna, javlja portal Župan.hr

Prikazane pomoći u proračunu su sredstva kojima se je sufinancirao određeni program ili projekt kroz EU fondove. Direktne su ako ih je županija primila izravno od Europske komisije ili kroz prekogranične programe, a indirektne su primljene preko proračunskih korisnika.

Kako ne postoji jedinstvena i sveobuhvatna baza koja bi točno pokazala sve pomoći, pa tako i pomoći koje su primile proračunski korisnici županija i druge institucije na području pojedine županije, tako i prikazani podaci ne pokazuju točnu brojku o isplaćenim sredstvima iz EU. No, te podatke su dostavile županije i uzimaju se kao mjerodavni podaci o izvršenju proračuna od strane Ministarstva financija. A na temelju kojih smo i napravili analizu.

Vlada je krenula s programima kojima potiče projekte u pojedinim dijelovima zemlje, kao što je primjerice Program za Slavoniju, Baranju i Srijem, a za koje sufinancira projekte unutar slavonskih županija, za koje se novac povlači iz EU. Slične programe planira  i za druge regije, a sjeverne su ga već i inicirale, a što bi onda financijski olakšalo ugovaranje projekata za koja se planira povući europski novac. Velik dio sredstava ugovoren je i za projekt Pelješkog mosta. Lani je na razini RH ugovoreno puno više projekata.

Prema podacima resornog ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, od ukupno 10,7 milijardi eura koliko Hrvatska ima na raspolaganju u financijskoj omotnici od 2014. do 2020. uz mogućnost dodatne tri godine za korištenje, stiglo je tek oko 1,83 milijarda eura, od čega je u 2018. ovjereno tj. isplaćena čak jedna milijarda eura.

Putem natječaja lani je na raspolaganje korisnicima stavljeno 2,9 milijarde eura kroz objavu 152 natječaja. Od 2014. do 2017. godine objavljeno je natječaja u iznosu od 5,6 milijardi eura, što znači da s lanjskim skokom  iznos objavljenih natječaja popeo na 8,5 milijarda eura, što čini 79% ukupne alokacije.

Isplate korisnicima ovise o dinamici provedbe aktivnosti unutar projekta, no i to će uskoro biti povećano, s obzirom na znatan skok lanjskih ugovorenih projekata.

Prema analizi, a na temelju podataka o izvršenju proračuna, Ličko-senjska županija vodeća je u svim kategorijama. Lani je primila najviše – 66,9 milijuna kuna iz EU, što je udjel od 23,96 posto, a i s primljenim sredstvima po glavi stanovnika je prva sa 1315,5 kuna. Druga je Vukovarsko srijemska sa 189,2 kune po stanovniku, Virovitičko podravska sa 174,2  kuna, Međimurska sa 139,2 i Požeško slavonska za 129,2 kuna. Gleda li se i petogodišnje razdoblje od 2013. do 2018. godine prvo mjesto opet zauzima Ličko-senjska županija, s povučenih 577 kuna po stanovniku, a slijede, Virovitičko-podravska, Sisačko-moslavačka, Požeško-slavonska i Karlovačka županija, piše portal Župan.hr

L.O.