Lokalna akcijska grupa LAG Lika priredila je danas predavanje na temu „Suvremeni uzgoj šljiva“. U dvorani Kulturno-informativnog centra Gospić okupila se poveća skupina uzgajivača šljiva, vlasnika OPG-a i predstavnika tijela koja prate i pomažu kretanja u gospodarstvu. U ime organizatora u uvodu je govorio voditelj LAG-a Lika Tomislav Kovačević koji je prezentirao dijelove projekta „INTEGRA Lika 2020.“. Istaknuo je kako je voćarstvo grana poljoprivrede koja zbog povoljnih klimatskih uvjeta, tradicije i pogodnosti tla ima velike šanse za razvoj na prostoru Like. O novim aspektima uzgoja šljiva, potrebama tržišta i mogućnostima razvoja govorili su stručnjaci sa Poljoprivrednog instituta Osijek dr. sc. Dominik Vuković i dr. sc. Krunoslav Dugalić. Govoreći o šljivarstvu u Lici dr. sc. Dugalić, predstojnik Odjela za voćarstvo, smatra kako Lika u tom smislu ima sjajne preduvjete.
-Poznato je da je Lika agro-ekološki vrlo povoljna za uzgoj šljive. Osim toga ovi su krajevi i tradicionalno vezani uz uzgoj šljiva. Izbor šljive kao voća svakako nije slučajan, a ovdje struka može puno pomoći da bi Lika ponovno postala ono što je u uzgoju šljive značila nekada u Hrvatskoj i šire. Ono što smo snimili na terenu uglavnom je vezano uz tradicijski uzgoj sorte bistrice. Ovu sortu ne treba nužno mijenjati i izbacivati je iz sortimenta. Danas smo govorili o suvremenim pristupima i tehnologija uzgoju šljive kako bi se povećala konkurentnost, pri čemu se moramo okrenuti tržištu i organizaciji proizvodnje, ističe dr. sc. Dugalić sa Poljoprivrednog instituta Osijek.
Tijekom predavanja čule su se porazne brojke koje upozoravaju kako Lika ima mogućnosti za 70 tisuća hektara nasada šljiva, dok je taj broj danas sveden na jedva 500-600 hektara. LAG Lika je već u tom smislu poduzeo mnoge korake. U Gospiću bi trebalo stvoriti poljoprivredni inkubator koji će okupiti struku i OPG-e. Kao spasonosno rješenje za šljivarstvo i općenito uzgoj voća spominje se izgradnja velike hladnjače za voće, kao i pogona za preradu, sa sušarom. U ovom se kontekstu često ističe podatak po kojemu bi tada bio omogućen i osiguran plasman ličkog voća, a posebno šljive, na veliko tržište EU, posebno Njemačke.
H.J.
