Maja Šikić dir.TU TZ Općne Pl.jezera

Mi smo jedna od karika u lancu koji zajedno sa jedinicama lokalne samouprave i gospodarskim subjektima kreiramo i razvijamo turistički proizvod i radimo na strategiji razvoja turizma cijele destinacije Općine Plitvička jezera. Trendovi na turističkom tržištu su takvi da se uvijek mora stvarati nešto novo tako da se vide kvalitetni pomaci, svaki dan može se zabilježiti nešto novo, prilagođavamo se i osluškujemo potrebe turista i nastojimo biti uvijek u trendu, kazala nam je Maja Šikić, dir. Turističkog ureda TZ Općine Plitvička jezera.

Dodaje da su rezultati s obzirom na isti period prošle godine bolji i da se bilježi trend rasta, kako fizičkih, tako i financijskih pokazatelja, što znači da su dobro poslovali hoteli, kamp, i privatni smještaj. Podaci za osam mjeseci u 2013. godini govore da je u objektima – hotelima  NP Plitvička jezera ostvareno 83.747 noćenja, Macola 21.807 noćenja, privatni smještaj 73.541 noćenje, te u kampu Borje 16.078 noćenja. Temeljem detaljnijih analiza i praćenja, u hotelima NP Plitvička jezera evidentno je povećanje broja dolazaka (3,9%) i noćenja (2%), Macola bilježi neznatni pad jer su dolasci smanjeni za 3 posto, a noćenja za 6,8 posto. U privatnom su smještaju povećani dolasci za 55 posto, a noćenja za 58 posto, dok su u kampu Borje povećani dolasci za 15 posto, a noćenja za 16 posto.

„Moram istaknuti da je suradnja s NP Plitvička jezera korektna. Godinama surađujemo, zajednički sudjelujemo na sajmovima, prezentacijama, vodimo brigu o dolascima stranih novinara, predstavnika stranih agencija, no ta suradnja svakako može biti bolja, jača i intenzivnija. Kad je riječ o podizanju kvalitete smještaja, tu postoje standardi i mogu reći su smještajni kapaciteti zaista na viskokom nivou, oni su pretežno novi, pojedini hotelski objekti se renoviraju  i radi se na poboljšavanju ponude, unose se inovacije u ugostiteljsku ponudu jer po meni bi veći udio trebala imati domaća kuhinja (lička), bez obzira što je ona skromna, jer gost koji dolazi bez razlike s kojeg djela stranog tržišta traži nešto domaće, autohtono. Svijest turista se uveliko promijenila, traži se aktivan odmor, istraživanje destinacija, odlasci na izlete, biciklizam, planinarenje i sl. Upravo na tome i radimo prateći potrebe i želje turista. Kad je riječ o strukturi gostiju po nacionalnosti, ona nije ista po mjesecima. U proljetnom i jesenskom djelu najzastupljeniji su gosti  iz Japana, Tajvana, Južne Koreje, Izraela, dok u ljetnoj sezoni, u šestom,sedmom i osmom mjesecu bilježimo najveću  zastupljenost gostiju s naših starih tržišta Njemačke, Italije,Austrije, Francuske, Nizozemske i  pomalo iz zemalja Beneluksa i pribaltičkih zemalja. Puno više gostiju imali bismo iz Rusije i Ukrajine ali zbog viznog režima to je malo usporeno. Pomak je i s gostima iz Srbije, BiH, nije to velik broj, jer oni su zasigurno zastupljeniji ma morskim destinacijama, no u svakom slučaju imamo kontakte s agencijama iz Beograda, tako da pomalo dolaze grupe na jednodnevne i dvodnevne izlete. Od rujna do kraja godine imamo još za odraditi organiziranje prihvata i dolazaka novinara i agenata, kada se dogovaraju i potvrđuju poslovi za iduću godinu što se odrađuje s TZ Ličko senjske županije i HTZ“- kazala je Maja Šikić.

Prvo i osnovno zbog čega dolaze gosti su NP Plitvička jezera, no međutim, kroz praćenje potreba i osluškivanje tržišta ljudi su zainteresirani i za šire područje, oni žele istraživati, žele saznati nešto više o kraju u koji su došli, zanima ih što još postoji, javljaju se interesi na koji način produžiti boravak, a to je ono čemu svi mi težimo da nam gost ostane barem između dva i tri dana u destiniciji, da mu pokažemo što imamo jer ova je destinacija zaista bogata, od prirodnih resursa, puno je toga u tradicijskoj baštini koja bi se mogla prezentirati i zaista bi bila šteta da ova kompletna regija ne bude na još bolji način i intenzivnije ponuđena tržištu. Želja nam je spoj mora, planina, jezera, nacionalnih parkova, parkova prirode što malo tko ima, kazala nam je Maja Šikić dir. TU TZ Općine Plitvička jezera.

Dražen Prša