Maletić - Kolić
Maletić - Kolić
Maletić – Kolić

GOSPIĆ – Zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu Ivana Maletić nakon održanih specijaliziranih konferencija u tri dalmatinske i Virovitičko-podravske županije danas je održala regionalnu konferencija o korištenju europskih fondova u Ličko-senjskoj županiji.
Konferencija je namijenjena predstavnicima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ostalim proračunskim korisnicima, poduzetnicima, nevladinom sektoru te pravnim i fizičkim osobama zainteresiranim za tematiku EU fondova.
Jedna od važnih prednosti ulaska u Europsku uniju jest korištenje europskih fondova. Hrvatski državni proračun iznosi oko 123 milijarde kuna, a iz europskog proračuna kroz EU fondove za razdoblje 2014.-2020. godina dodijeljeno nam je 8,5 milijardi eura. Kada se tome dodaju još i sredstva poljoprivredne politike od 3,3 milijarde eura, riječ je gotovo o čitavom jednom proračunu koji nam se daje na raspolaganje za poticanje rasta i razvoja. Nikada nismo imali toliko sredstava koja možemo usmjeriti u razvojne projekte, rekla je zastupnica Maletić. Kada pogledamo strukturu državnog proračuna, preko 70 posto svih rashoda čine plaće, mirovine, socijalne naknade, kada se tome dodaju rashodi za kamate i ostali rashodi poput subvencija, donacija i pomoći, za razvojne projekte i kapitalna ulaganja ostane svega 2 posto.
Popunjene upitnike u Ličko-senjskoj županiji dostavilo je 67% jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno njih 8 od ukupno 12.
Ukupan broj projekata/projektnih ideja prikupljenih upitnikom je 113, i to u vrijednosti oko 540 milijardi kuna (riječ je o procjeni jer se za dobar dio projekata vrijednost ne zna s obzirom da su tek u fazi projektne ideje). Dodatno, još oko 500 mil kuna odnosi se na regionalni projekt Sveto Brdo.
Od prijavljenih projekata 35 posto (190 milijuna kuna) potpuno je spremno, 26 posto je u nekoj od faza pripreme, a 45 posto projekata je na razini ideje.
– Dakle, već u ovom trenutku samo u Ličko-senjskoj županiji ima 190 milijuna kuna projekata spremnih za financiranje. Na žalost, Vlada nije spremna i ne raspisuje natječaje za korištenje europskih sredstava koja su nam od 1. srpnja 2013. na raspolaganju za projekte. 450 milijuna eura čeka da bude potrošeno, a općine, gradovi, županije, poduzetnici, znanstvenici, zdravstvo, školstvo, neprofitne organizacije i svi ostali segmenti društva vape za sredstvima. Od 2014. na raspolaganju nam je dodatnih 900 milijuna eura samo iz tri europska fonda te dodatnih 330 milijuna eura iz fonda za ruralni razvoj. Vlada još nije pripremila niti nacrte strateških dokumenata za korištenje tih sredstava, a kamoli da je krenula u ozbiljna ulaganja i pomoć jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u pripremi projekata, kazala je Maletić.
Uz ove uobičajene projekte javne infrastrukture u Ličko-senjskoj županiji zanimljiv je projekt Sanacija divljih odlagališta na području grada Gospića u vrijednosti 1,86 mil kuna, rekonstrukcija javne rasvjete Udbine u vrijednosti 1,19 mil kuna, Kulturno povijesni park Nehaj u vrijednosti 7,4 mil kuna, jačanje kapaciteta udruge slijepih i slabovidnih u vrijednosti 80.000 kuna, Obrazovanje i umrežavanje – prilika za zapošljavanje u vrijednosti 675.000 kuna.
– Ličko-senjska županija je kroz svoju agenciju napravila strateški razvoj LSŽ, poglavito prema fondovima EU. Kroz novu strategiju ličke agencije prikupili smo 140 novih projekata koji iznose preko 3 milijarde kuna, poglavito kroz ekološku poljoprivredu, turizam, drvnu industriju, ali i poticaje kroz realni sektor kroz malo i srednje poduzetništvo u Ličko-senjskoj županiji, a dakako i jednim dijelom kroz društvenu u komunalnu infrastrukturu, kazao je župan Kolić.
Za općine, gradove i Županiju važno je da pripreme planove razvojnih programa koji se prema Zakonu o proračunu traže. Riječ je o strateškim dokumentima u kojima se definiraju ciljevi i prioriteti razvoja te se povezuju s programima, konkretnim aktivnostima i projektima u proračunu. Ograničenje je činjenica da Ministarstvo financija i Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova nisu donijeli pravilnik kojim se propisuje metodološki okvir za izradu planova razvojnih programa, a koji je po Zakonu o proračunu trebao biti donesen još u travnju ove godine. Vladi se ne žuri, nije njima važno strateško definiranje s razina općina, gradova, preko županija na razinu statističkih regija i nacionalno. To je princip partnerstva koji EU kroz kohezijsku politiku traži, to je preduvjet za korištenje EU fondova, ali Vladi se ne žuri primijeniti ga. Oni jedini imaju vremena i sve će napraviti sutra. Radi se danas, a u EU fondovima im je sve bilo još jučer, već neradom u 2012. propustili su svoju priliku. Najgore je što su Hrvatskoj oduzeli priliku da bude uspješna, Hrvatskoj su oduzeli priliku da preokrene trendove, pad u rast, deficit u suficit.

L.O.