U povodu Međunarodnog dana mladih razgovarali smo s g. Dragom Babićem, dipl. iur., stručni radnik-pravnik I. vrste u Obiteljskom centru Ličko-senjske županije.
LIKA ONLINE: Gospodine Babić, danas obilježavamo Međunarodni dan mladih. Recite nam kako je sve krenulo?
Drago Babić: Ideju za Međunarodni dan mladih predložili su mladi iz Beča još 1991. godine, a Generalna skupština UN-a usvojila je 17. prosinca 1999. godine preporuku Svjetske konferencije ministara za mlade održane u Lisabonu, da se 12. kolovoza proglasi Međunarodnim danom mladih. Prvi Međunarodni dan mladih je prema tome, obilježen je 12. kolovoza 2000. godine. Zamišljen je kao prilika da se vladama i drugima privuče pažnju na globalne probleme mladih, prepoznaju njihovi potencijali, slave postignuća i planiraju načini uključivanja mladih u poduzimanje koraka u razvoju društava.
LIKA ONLINE: Tko se smatra mladom osobom?
Drago Babić: Ujedinjeni Narodi definirali su razdoblje od 15. do 24. godine razdobljem mladosti. Sukladno tome, u odnosu na cjelokupnu populaciju Zemlje, mladi čine jednu šestinu ukupnog svjetskog stanovništva. U Republici Hrvatskoj pak, sukladno odrednicama Nacionalnog programa za mlade od 2009. do 2013.godine, mladom osobom smatra se svaka osoba u dobi od navršene 15. do navršene 30. godine života. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku dobivenih popisom stanovništva, u Republici Hrvatskoj živi 903 800 mladih, što čini 20,51% ukupnog broja stanovnika.
Pritom je važno znati da navedeno dobno određenje nije općeprihvaćeno, posebice u službenim statistikama, u kojima se kao skupina mladih najčešće prati populacija do 25. godine života. Međutim, nalazi brojnih istraživanja i u svijetu i u Hrvatskoj pokazali su da je znatno plodonosnije kao mlade promatrati populaciju do 30. (a u nekim slučajevima i do 35.) godine života, osobito kada se razmatraju razni oblici društvene intervencije u cilju poboljšanja ukupnog društvenog položaja mladih.
LIKA ONLINE: Koji su najčešći problemi s kojima se susreću mladi danas?
Drago Babić: Zajedničko mladima kao društvenoj skupini jesu stvarne i pripisane socijalne značajke koje određuju njihovu društvenu ulogu, a posljedica čega je nedovoljna integracija mladih u ukupan društveni život i njihov nepovoljniji društveni status u usporedbi sa starijima. Mladi se nalaze u specifičnom prijelaznom razdoblju za koje je karakterističan nesklad između psihofizičke i tzv. socijalne zrelosti: više nisu zaštićeni kao djeca, a još ne uživaju sve mogućnosti i pogodnosti dostupne odraslima. Takva ih situacija čini jednim od najranjivijih segmenata populacije, što zahtijeva poseban odnos društva prema njihovim interesima, problemima, potrebama i životnim perspektivama.
Dosadašnji istraživački uvidi u svijetu i u Hrvatskoj pokazuju kako je prelazak mladih u tzv.
svijet odraslih sve složeniji i dugotrajniji. Institucionalizirano obrazovanje traje sve dulje,
suvremene tehnološke promjene traže sve kvalificiraniju i fleksibilniju radnu snagu, a gospodarska kretanja ciklički uzrokuju porast nezaposlenosti, koja najviše pogađa mlade. Naznačeni procesi rezultiraju i usporenim ulaskom u svijet rada, odnosno sporijim socioekonomskim osamostaljivanjem, što mlade prisilno zadržava u ovisnom položaju. Otežano uključivanje u profesionalni rad pridonosi prolongiranju zasnivanja vlastite obitelji, pa tako i u Hrvatskoj kao i u većini europskih zemalja mladi prvi brak sklapaju u sve kasnijoj mladenačkoj dobi, a posljedično i sve kasnije dobivaju vlastito potomstvo. Iako su im nakon stjecanja punoljetnosti priznata sva građanska prava, paralelno se zbiva i politička (samo)pasivizacija i potiskivanje mladih od mjesta odlučivanja, tako da njihove probleme i interese u političkoj areni s više ili manje uspjeha posreduju stariji.
Stoga, potencijali mladih kao najvitalnijeg, najfleksibilnijeg i potencijalno najinovativnijeg i najkreativnijeg segmenta suvremenog društva ostaju nedovoljno iskorišteni.
LIKA ONLINE: Kako mladim osobama može pomoći i kako je do sada pomagao Obiteljski centar Ličko-senjske županije?
Drago Babić: Naša ustanova pruža mladima pomoć konkretno u vidu informacija koje im mogu pomoći u njihovom daljnjem razvoju, prije svega osobnom rastu i razvitku, te profesionalnom usmjeravanju kao bitnoj odrednici njihova što bržega osamostaljivanja i preduvjeta izgradnje budućih obiteljskih odnosa.
Kod nas su mladi uvijek dobrodošli i što se tiče njihovog osobnog rasta i razvoja, kroz savjetovanje s našim stručnjacima, ponajprije psihologom, mogu pronaći put kojim rješavati svoje probleme, ali isto tako i unaprijediti svoje odnose s drugim osobama.
Što se tiče profesionalnog usmjeravanja, kod nas mladi mogu dobiti sve informacije na dva načina: 1. Neposrednim upitom mogu se dobiti sve informacije o programima Mladi na djelu i Europska volonterska služba, napose informacije o tome kako se uključiti u navedene Programe;
- Obiteljski centar Ličko-senjske županije je otvorio Info točku za mlade, središnje mjesto gdje se mladi mogu sami informirati o svemu što ih zanima.
LIKA ONLINE: Možete li nam nešto više reći o Info točci za mlade?
Drago Babić: Poveljom o suradnji i partnerstvu Regionalnog info centra za mlade iz Rijeke, Grada Senja i Obiteljskog centra Ličko-senjske županije, koju su dana 24.04.2012. godine potpisali dogradonačelnik Grada Senja dr. Miroslav Prpić, Romana Sanja Vladić u ime Regionalnog info centra za mlade iz Rijeke i ravnateljica Obiteljskog centra Ličko-senjske županije Suzana Svetić, Obiteljski centar Ličko-senjske županije i službeno je postao prva Info točka za mlade u Ličko-senjskoj županiji, i to samo nekoliko mjeseci nakon što je u Bužimu kraj Gospića otvoren Županijski info centar za mlade. Potpisivanjem Povelje, mladi u Senju i županiji dobili su još jedan sadržaj više, te im se time omogućuje besplatan pristup informacijama koje trebaju biti potpune, aktualne, točne, praktične i pristupačne. Besplatno korištenje Internetom, te savjetovanje moguće je dobiti u Obiteljskom centru, u ljetnom radnom vremenu, srijedom i četvrtkom od 9.00 do 15.00 sati, a u ostalo vrijeme srijedom od 9.00 do 15.00 sati i četvrtkom od 12.00 do 18.00 sati.
LIKA ONLINE: Za kraj, Vaša poruka mladima?
Drago Babić: Budite uporni i ustrajni u onome što želite postići u životu. Nemojte se predavati ni kada je najteže, ni kad mislite da je situacija u kojoj se nalazite nerješiva, jer za svaki problem postoji rješenje. Današnji svijet je, istina, pogođen recesijom, ali i padom moralnih vrijednosti. Neka Vas to ne pokoleba da optimistično gledate u budućnost, da u skladu s takvim optimizmom i djelujete, jer niti ovakova situacija neće trajati dovijeka.
Sretan vam vaš dan, Međunarodni dan mladih!
LO
