Lovinac – Za razliku od nekih njima susjednih općina, u Lovincu su bez velikih pompi, lažnih, ali i sumnjivih proklamiranja jednostavno zasukali rukave i počeli raditi. I to na onim poslovima gdje je najteže, gdje teče znoj, bole ruke i leđa, na poljima, sa traktorima, ne ponašajući se ko neki koji gledaju u nebo i čekaju kako će im i dalje novci padati iz nekih fondova. A da je to tako, govori načelnik Lovinca Hrvoje Račić koji kaže da su prije mjesec dana osnovali općinsku tvrtku „Agro Velebit“ za poljoprivrednu proizvodnju s kojom će učiniti sve kako bi revitalizirali poljoprivrednu proizvodnju. Motivi za osnivanje ove tvrtke bili su s jedne strane pokretanje vlastite proizvodnje i motiviranje domaćeg stanovništva da pokrene poljoprivrednu proizvodnju, ali na organiziran način gdje bi se osigurala mehanizacija i tržište. Motiv je bio i stavljanje zapuštenih površina u funkciju, tako da kroz ovaj projekt planiramo kroz sljedećih 4 do 5 godina staviti 500 do 1000 hektara zemlje što privatne, što državne u funkciju pod kulture, prvenstveno krumpir, ali i sijanje raži, a kasnije razvijati i povrtlarsku proizvodnju.
Samo u ovih mjesec dana ljudi nas pitaju i interesiraju se za naš projekt tako da smo uvjereni u opravdanost ovoga projekta. Stvorit ćemo novu vrijednost, namaknut ćemo realan prihod Općini i ovo je model, što će i vrijeme pokazati jedini koji može pomoći razvoju poljoprivrede u Lici, jer poznato je da nam većina poljoprivrednih površina stoji zapušteno, što privatnih što državnih. Jedino jedinice lokalne samouprave mogu biti motor pokretač razvoja poljoprivrede, direktno kroz svoja poduzeća. Nama je važno da se radi, mnogima su puna usta poljoprivrede a mi smo krenuli sa radom. Naš krumpir je brendiran, zaštićen proizvod sa geografskim porijeklom, tako da je naša želja da do 15. Svibnja 2014. godine našu zemlju unesemo u tkz.“Arkod“ – evidenciju obrađenog poljoprivrednog zemljišta, nakon kojeg će datuma biti ju jako teško stavljati u funkciju, jer Europska unija funkcionira po sustavu planiranja sedmogodišnjeg razdoblja i na taj način se planira poljoprivredna proizvodnja a tako i poticaji. Kroz sljedeće tri godine imamo u planu otvoriti desetak radnih mjesta. Djelom kroz vlastita sredstva, djelom kroz kredite i fondove EU osigurat ćemo i poljoprivrednu mehanizaciju i preradbene kapacitete, rekao je načelnik Račić te dodao:
– Lički krumpir dugo vrijeme nije mogao naći tržište jer nije bilo organizirane proizvodnje, ali niti nekog tko bi se pojavio kao ozbiljan partner trgovačkim lancima na tržištu. Naša je zadruga u najbolje vrijeme u jednoj godini proizvela 600 tona organizirane proizvodne krumpira, a danas kroz sustav pdv-a u cijeloj Hrvatskoj proda se 65.000 tona krumpira. Mi ćemo se konkurenciji i nelegalnom uvozu nametnuti kvalitetom, jer svi znaju što je lički krumpir a kroz postupak zaštite ličkog krumpira sa geografskim porijeklom uvest će se reda, pa se više neće sve prodavati pod ličkim krumpirom. Zadovoljni bi bili kad bi ostvarili prinos od 20-25 tona krumpira po hektaru. Krenuli smo sa pokusnim poljem a kao što ste vidjeli oremo i dalje tako da ove godine planiramo staviti u funkciju 100-tinjak hektara, uredit zemljište za sljedeću sezonu, za sjetvu krumpira i dio površina ćemo staviti pod raž ove jeseni.
Dir. tvtke „Agro Velebita“ Nikola Vidaković kaže da u Raduču trenutačno obrađuju 20-tak hektara od ukupno 100 i to zaraslih površina sa dugogodišnjim krorovom, nasadima koji se krče od stabala, živica raznog raslinja i privodi se kulturi. Jedan dio zemlje bit će namjenjen za raž koji ćemo sijati ove jeseni a drugi dio na proljeće ide sa krumpirom. Nama je u principu glavna kultura koju mi planiramo širiti lički krumpir a zbog plodoreda ćemo s vremenom uvodit i raž te neke druge povrtlarske kulture. Krumpir nam je brendiran, zaštićen, i naša je Općina vidjela tu potencijal za budući razvoj, no zbog raznih razloga ta proizvodnja proteklih 20-tak godina propadala je i došla na niske grane. Kroz općinsku tvrtku poljoprivredne površine privest ćemo svrsi i tu proizvodnju dignuti na viši nivo. Sa zaštitom ličkog krumpira koju smo napravili na nacionalnom nivou, koja sada ideprema Briselu, ti će proizvodi dobiti svoju vrijednost, bit će prepoznati od strane proizvođača, imat će višu vrijednost i uvjeren sam da će se lički krumpir vratiti na tržište, ne kao što je nekad bilo ali na velikom djelu hrvatskog tržišta pa i šire lički će krumpir biti itekako tražen. Lički krumpir će biti lički, ne varaždinski,ogulinski ili neznam koji, i tim manipulacijama će se zasigurno stati na kraj. EU je to prepoznala kroz dodatno poticanje autohtonih proizvoda tako da ćemo neka sredstva u dogledno vrijeme moći dobiti iz europskih fondova zapromociju i revitalizaciju proizvodnje.
Dražen Prša
