Poznati kanadski pisac, slikar i katolički intelektualac Michael O’Brien, čiji su romani i druga djela među najčitanijima u Hrvatskoj, bio je gost na redovitoj mjesečnoj tribini u Gospiću, koju organiziraju Župa Navještenja BDM i Grad Gospić. Voditelj tribine don Anđelko Kaćunko najprije je pozdravio stotinjak nazočnih – među kojima su bili također gospićko-senjski biskup dr. Mile Bogović, gospićki župnik i dekan mons. Mile Čančar, kancelar biskupije vlč. mr. Marinko Miličević te više svećenika iz dekanata. Potom su pozdravnu riječ uputili predstavnici suorganizatorā. Mons. Čančar je istaknuo da je to prva tribina u novoj pastoralnoj godini, a Godina vjere zapravo je vrijeme u kojem smo pozvani produbljivati svoju vjeru i svoj odnos prema Bogu i prema braći. Nismo mogli poželjeti boljega gosta za ovaj početak, a to je gospodin Michael O’Brien, koji će nam iz svoga iskustva, kao intelektualac i katolik reći živimo li doista u posljednjim vremenima. Pozdravljajući nazočne u ime Grada Gospića Slaven Stilinović je izrazio radost što se tribina etablirala kao važan sadržaj na razini grada, zahvalivši pritom organizatorima na trudu. Podsjetio je također na razloge otvaranja Godine vjere i naglasio važnost povezivanja vjere i kulture u današnjoj ponudi raznolikih sadržaja poglavito kroz medije, pri čemu valja izoštriti kriterije za prepoznavanje i odabir onoga što odgaja i izgrađuje.

Voditelj tribine don Kaćunko predstavio je zatim temu „Živimo li u posljednjim vremenima?“ i gosta, koji je ugledni svjetski književnik, umjetnik i svjedok vjere, rekavši kako njegovi članci predavanja i knjige polaze s kršćanskog pogleda na svijet, a u središtu najčešće ima propast zapadne civilizacije i opasnost od globalnog totalitarizma.
-“Ne želim večeras ovdje pričati kao pisac već kao vaš brat, a želim govoriti iz srca. Kad sam pisao svoje romane, vaša je zemlja bila u brutalnom i nemilosrdnom ratu, pri tome mislim na Vukovar i Gospić, jer su razaranja i patnje bile strašne, a ja sam bio u drugom svijetu pišući roman”, rekao je na početku Michael O’Brien gospićkoj publici. Slušatelje je zatim upoznao s događajem tijekom pisanja romana “Father Elijah”, tijekom devedesetih dok je u Hrvatskoj bjesnio rat. Premda je prije pisanja molio Duha Svetoga za nadahnuće, istaknuo je, ipak je ostao iznenađen kad mu je “niotkud došao u priču lik Hrvata fra Jakova”. Tada se zainteresirao za Hrvatsku i našu povijest te je upoznao “narod i Crkvu svjedokā i mučeničku povijest jednoga naroda koji nama na Zapadu može biti znak i svjetlo”, naglasio je gost tribine. Završivši taj roman, koji je u hrvatskoj objavljen pod naslovom Posljednja vremena, O’Brien je, kako reče, osjećao da kao pisac više nema što reći i bio je siguran da je njegova spisateljska karijera završena. Onda mu je nakon određenog vremena tijekom jedne molitve došla priča o Josipu Lasti. Tada se prihvatio još dubljeg istraživanja hrvatske povijesti jer je znao da u svijetu ima mnogo lažnih informacija i lažne povijesti o Hrvatima, istaknuo je. Nakon toga je dvije godine pisao roman o Hrvatskoj “Otok svijeta”. No usred pisanja imao je “napad tame”. Volim Hrvate, volim ovaj narod, ali kako ja kao Zapadnjak mogu iz daleke zemlje vidjeti što se stvarno dogodilo – pitao se pisac i zaključio da ipak ne može napisati taj roman. U to vrijeme bio je pozvan održati jedno predavanje u bazilici u Ottawi. Tijekom trosatne vožnje hrvao se u sebi, vodeći borbu protiv sumnje i obeshrabrenja. U Ottawi, nakon odluke da odustaje od pisanja romana, na ulasku u baziliku došla mu je misao: Ne postoji Josip Lasta, Josip iz Hrvatske! Nakon predavanja u bazilici, ljudi su u dugačkom redu polako dolazili da im potpiše knjigu. Na kraju je došao jedan krupan čovjek i predstavio se: “Ja sam Josip iz Hrvatske!” To je bila providnost, naglasio je O’Brien, i znak da nastavi s romanom, ali i upozorenje kako lako možemo pasti u sumnju. Završivši pisanje roman je objavljen na engleskom i odmah potom na hrvatskom jeziku. Putujući svijetom, ispričao je pisac, ljudi mu na nastupima znaju reći kako im se sviđaju njegove knjige, ali da je “Otok svijeta” najbolja. O’Brien je također otkrio kako je svaki dan molio pred Presvetim, a posebno se molio Hrvatskim mučenicima i Bl. Alojziju Stepincu. “Vjerujem da u Hrvatskoj ima mnogo nepoznatih ljudi koji su umrli za Krista. Jako mi je drago što se nalazim u biskupiji koja ima Crkvu hrvatskih mučenika. Jer kao što je krv mučenika uvijek bila sjeme novih kršćana, tako će i ta vaša crkva biti sjeme novih vjernika. Rat protiv onih koji vjerno slijede Krista sve je jači. Ovo je vrijeme kad nas Neprijatelj ne smije zavesti ni obeshrabriti. Jer ovo je također vrijeme novog početka. I u Sv. pismu imamo iskustvo apostola u bezizlaznoj situaciji, a onda Bog čini čudo. I u vašem će narodu Bog učiniti čudo. Budite sigurni – neće nas spasiti ni politika, ni ekonomska moć, ni sva tehnologija… Oni mogu biti samo sluge, ali i tirani, ako se njima krivo služimo ili dođu u ruke moćnika… Naš jedini Spasitelj je Isus Krist, i On kroz svetu Crkvu izlijeva mnoge milosti. Zato trebamo voljeti svoju Crkvu, voljeti Sv. Oca, moliti za biskupe i svećenike da budu hrabri svjedoci Evanđelja. Moramo stalno moliti jedni za druge. Vi također trebate moliti za nas katolike u dalekim zemljama. Glavna će Apokalipsa biti ono razdoblje povijesti kad će baš sve biti stavljano na kušnju, kad će i sama Crkva biti razapinjana po čitavom svijetu. Na što ćemo se tada osloniti? Hoćemo li se i mi, poput Lotove žene, osvrnuti prema sigurnosti što ju je nekoć predstavljala Sodoma?” – rekao je O’Brien, dodavši da je bitna Kristova poruka da u svakom trenutku trebamo biti spremni na njegov Dolazak. Nažalost, naglasio je, oznaka i velika opasnost našega vremena pa i kršćanskog svijeta je velika uspavanost. Iako je to poruka koju treba ozbiljno shvatiti, katolik ne smije biti preplašen najavama i porukama lažnih proroka koji nagovješćuju i siju strah o smaku svijeta. Predavač je na kraju podsjetio također na neke misli pape Ivana Pavla II. ter naglasio kako je taj “veliki prorok našega vremena” tražio od Hrvatske da ostane svjetlo u budućim globalnim promjenama, jer i Europska unija donosi zakone protiv morala. Trebamo zato biti čvrsti i oduprijeti se svim negativnim silnicama ne samo na području politike i ekonomije, nego još više na polju duha odnosno kulture te upravo na tome području kršćanskom kreativnošću svjedočiti bogatstvo koje nam je Bog dao!

L. O.