U Zagrebu se danas, u prostorijama “Centra za ljudska prava” održala tiskovna konferencija aktivističke mreže “UZMAH”, na kojoj je predstavljena “Deklaracija o poboljšanju referendumskih uvjeta Republike Hrvatske”. Deklaracija je nastala zbog potrebe da se hrvatskoj javnosti ukaže na neodržive uvjete za raspisivanje građanskog referenduma, koji praktički onemugućuju pokretanje ovog, najučikovitijeg instrumenta demokratske participacije građana u donošenju važnih političkih odluka.

Današnju tiskovnu konferenciju je otvorila moderatorica Marina Bažulić, upoznavajući okupljene novinare s radom mreže udruga: “UZMAH” (skraćenica od Udruge zajedno – mreža aktivista Hrvatske) je aktivistička mreža čiji je cilj povezivanje postojećih udruga građana te planiranje zajedničkih akcija, projekata, apela, otvorenih pisama i prosvjeda, na korist svih umreženih udruga i općeg dobra hrvatskog društva u cjelini. UZMAH je nastao u listopadu 2011, a trenutno broji 34 umrežene udruge građana. Kroz UZMAH je već pokrenuto nekoliko inicijativa i zajedničkih akcija, od kojih je najuspješnija bila akcija “Promatrač”, u kojoj su udruge UZMAHA prikupila čak 1400 volontera za nadgledanje referenduma o EU, bez ikakvih donacija državnih i europskih institucija. Ilustracije radi, udruga GONG kojoj donacije u tu svrhu dolaze s više strana, prikupila je samo 300-tinjak promatrača.”

Zatim su deklaraciju o referendumu predstavili Gordan Masnjak, zamjenik predsjednika udruge “Hrvatski Dom” te Nada Landeka, predsjednica udruge “Veronika Vere”.

 

O razlozima nastanka Deklaracije i odnosu hrvatskih vlasti prema participativnoj demokraciji, Gordan Masnjak je rekao:

“Političke vlasti, bez obzira na opcije i programe koje zastupaju, nisu voljne provoditi demokratske procese od javne rasprave do samog refrenduma, u skladu s željama i potrebama državljana Republike Hrvatske, promijenama kojima se to stvarno pokazuje i dokazuje.  Nepravovremenim  i manjkavim izmjenama Zakona u referendumu uoči organiziranja referenduma o ulasku RH u EU, pokazuju se svi nedostaci ovog zakona, na štetu ovog osnovnog prava svakog građanima, već ga pretvara u instrument za ostvarivanje uskih političkih ciljeva vladajuće političke strukture. Tako je prvi referendum od nezavisnosti Hrvatske organiziran na brzinu, uz niz nereguliranih pitanja, posebice javnog financiranja informativnih i promidžbenih kampanja i uloge medija; nova vlast šute o zahtjevu udruga i sindikata za olakšavanjem pokretanja referenduma od strane građana (povećanje broja dana za prikupljanje potpisa s 15 na 30 i smanjenje postotka broja potpisa birača na 200 000 ili 5%), uz preciziranje pitanja o kojima se ne može odlučivati putem referenduma (ustavne vrijednosti). Naime hrvatska je regulativa ne samo u praksi neprovediva već je i među najrestriktivnijima u Europi.”

Nada Landeka je zatim ukazala na porazne referendumske brojke i činjenice koje su malo poznate široj javnosti:
“Deset posto glasova biračkog tijela koji su u Hrvatskoj potrebni za raspisivanje referenduma, jedan je od najviših pragova u Europi; npr u Sloveniji je potrebno prikupiti 40.000 potpisa (oko 2,3 posto), a u Italiji i Švicarskoj  manje od 1 posto birača. Postotak je neproporcionalno visok u odnosu na druge oblike izbora – za kandidaturu za predsjednika republike potrebno je sakupiti 10.000 potpisa, a saborski se zastupnik u pravilu postaje već sa petnaestak i manje tisuća glasova. Rok za prikupljanje referenduma je u europskoj demokratskoj praksi znatno duži nego u Hrvatskoj.  U Litvi je to 3 mjeseca, u Mađarskoj 4 mjeseca , Italiji 3 mjeseca, Švicarskoj 3 mjeseca  itd. Jasno je vidljivo je, kada  otvaramo demokratsko pitanja referenduma i neposrednog izjašnjavanja građana, Republika Hrvatska jedna od najnedemokratskijih zemalja u Europi.”

Iz mreže udruga “UZMAH” su na kraju konferencije najavljene daljnje akcije koje vode prema cilju postizanja prava na demokratski referendum, a aktivnosti se nastavljaju već ovog vikenda, podjelom letaka s tekstom “Deklaracije o poboljšanju referendumskih uvjeta RH” u svim hrvatskim gradovima, dok nas na jesen očekuje niz zanimljivih tribina i javnih diskusija na ovu temu. Cilj je probuditi svijest hrvatskih građana, ali i hrvatskih političara, jer, kako je danas  u završnoj riječi naglasila moderatorica Marina Bažulić:“Cilj demokracije nije birati gospodare, već sluge naroda, ljude koji će braniti interese svih građana i koji će biti spremni na otpor ako netko izvana radi protiv tih interesa. Naši političari se u ovih 20 godina samostalnosti nisu pokazali dostojnima svoje funkcije, pa je krajnje vrijeme za novu političku paradigmu, u kojoj će građani zaista imati pravo participacije u važnim odlukama, a udruge građana igrati važnu ulogu istinskog političkog korektiva.”

Zaista je krajnje vrijeme za pozitivne promjene, pa UZMAHU želimo puno sreće i hrabrosti u njihovim budućim akcijama i inicijativama!

 

TEKST: Jadran Valčić

FOTOGRAFIJE: Veronika Vere