Hrvatski centar za razminiranje (HCR) u ponedjeljak je na Plitvičkim jezerima predstavio projekte “Razminiranje područja uz granicu s Bosnom i Hercegovinom u Ličko-senjskoj županiji“ i “Razminiranje socio-ekonomske infrastrukture u Ličko-senjskoj, Sisačko-moslavačkoj i Zadarskoj županiji“, čija je ukupna vrijednosti veće od šest milijuna eura.
Uvodnoj konferenciji projekata razminiranja nazočili su Gabrijela Žalac, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, župan ličko-senjski Darko Milinović i mnogi drugi.
Od ukupno od 6.070.587 eura za dva projekta razminiranja, Europska unija financirat će ih s 5.160.000 eura, a ostalo će Republika Hrvatska iz državnog proračuna. Ukupno će se razminirati 5,7 četvornih kilometara.
Na području uz hrvatsku državnu granicu s Bosnom i Hercegovinom razminirat će se naselja Željava i Ličko Petrovo Selo u Ličko-senjskoj županiji, naselja Bestrma, Madžari, Komarevo i Blinjski Kut u općini Sunja te gradovi Petrinja i Sisak u Sisačko-moslavačkoj županiji.
“Sa radošću dočekujemo svaki projekt Vlade RH u Ličko-senjskoj županiji, a zadnjih godinu dana ima ih puno. Brojni ministri pohode ovo područje, a to znači da smo i mi spremi unaprijediti gospodarsku sliku RH. Ličko-senjska županija kao prostorno najveća ima tri nacionalna parka, park prirode, i svi znamo što razminiranje znači za ovo područje. Mnogi projekti su do sada kaskali što smo imali previše prostora zagađenog minama”, kazao je župan Milinović.
“Važno je reći da su u posljednje vrijeme Europska komisija i fondovi EU prepoznali značaj razminiranja, tako da je do sada, uključujući i predpristupne projekte, u razminiranje usmjereno preko 90 milijuna eura. Prepoznata je i važnost sigurnosti granica pa ima i prekograničnih projekata, sa Srbijom, Crnom Gorom i Mađarskom, a sada i s BiH, a na nama je da i ubuduće osiguramo fondovima EU prihvatljive projekte za sva minski sumnjiva područja”, rekla je Žalac.
Razminiranje važno za sigurnost građana, gospodarski razvoj i bolji nadzor granice
Ministar Davor Božinović naglasio je važnost razminiranja i za sigurnost građana i za gospodarski i ukupni razvoj, dodavši da su ti projekti i preduvjet za bolji i učinkovitiji nadzor državne granice s BiH.
“Realizacija ovog projekta od izuzetne je važnosti hrvatske graničnoj policiji za uspješno ispunjenje obaveza Hrvatske u primjeni schengenskih standarda, jer je čuvanje nacionalnih granica ujedno i čuvanje vanjskih granica Europske unije, što je prioritetno u uvjetima globalnih prijetnji”, rekao je ministar Božinović.
Istaknuo je da je suverenitet i integritet državne granice Republike Hrvatske ujedno interes i Europske unije, što se vidi i po izdašnom financiranju EU.
Na novinarsko pitanje kako će se zagađenost minama na BiH strani odraziti na zahtjevne schengenske standarde Božinović je odgovorio da on ne može komentirati stanje miniranosti u drugoj državi, jer Hrvatska odgovara samo za svoje suverene ovlasti.
Na projektima razminiranja radit će 26 hrvatskih tvrtki s oko 200 pirotehničara
Ravnatelj Hrvatskog centra za razminiranje (HCR) Zdravko Modrušan izvijestio je da će na danas predstavljenim projektima raditi 26 hrvatskih tvrtki s ukupno oko 200 pirotehničara, koji će ukloniti 22 minska polja.
“U Hrvatskoj je 418 četvornih kilometara (minski zagađeno), a što je, da ne bi bilo zabune, 418 milijuna četvornih metara, za što treba oko 450 milijuna eura. Do sada je u Hrvatskoj za razminiranje utrošeno 5,1 milijarda kuna, većinom iz državnog proračuna, dok u posljednje tri godine većina novca dolazi iz EU fondova”, rekao je Modrušam.
Naglasio je da se Otawskom konvencijom o razminiranju preuzeta obveza o razminiranju Hrvatske do veljače 2019. godine, neće moći poštovati.
“Sagledat ćemo mogućnosti i predložiti Vladi RH da od UN zatraži produljenje roka, realno više od pet godina, možda i deset”, rekao je Modrušan.
Nakon predstavljanja projekata razminiranja ministrica Žalac održat će u Gospiću sastanak s ličko-senjskim županom Darkom Milinovićem te gradonačelnicima i načelnicima Ličko-senjske županije na temu svih ostalih mogućnosti korištenja sredstava EU fondova te politike razvoja otoka.
L.O./H
