Naslovnica Gospić „Nisam za ništa kriva“: Smrt časne sestre Žarke Ivasić kao lučonoša promicanja...

„Nisam za ništa kriva“: Smrt časne sestre Žarke Ivasić kao lučonoša promicanja vjere i ljubavi

0

Na današnji dan prije 74 godine partizanske vlasti su na groblju Svete Marije Magdalene u Gospiću strijeljale časnu sestru Žarku Ivasić, redovnicu Družbe sestara milosrdnica. Dogodilo se to nakon višemjesečne psihičke torture i batinanja u gospićkom zatvoru i tzv. Stanici narodne milicije. Časnu sestru Žarku je nakaradni Narodni sud u Gospiću osudio na smrt, zajedno sa još pet časnih sestara. Po ustaljenoj navici takvih sudova presude su izrečene „narodnim neprijateljima“, iako za tobožnja nedjela nije postojao niti jedan dokaz, niti jedno priznanje. Na koncu sudske farse i neposredno prije zločinačkog plotuna sestra Žarka je izreka istu rečenicu:

-Nisam za ništa kriva!

Žarka Ivasić rođena je Krašiću 18. studenoga 1908. Posvetila se radu s bolesnicima te je djelovala u bolnicama u Gračacu, Banjoj Luci i Petrinji, a od 1939. u Otočcu, sve do 1943. godine. U noći s 13. na 14. rujna 1943. ustaše predvođene  Delkom Bogdanićem zauzele su Otočac i pri tome u bolnici ubili partizanske ranjenike. Partizani su tad nepravedno optužili časne sestre da su ih one prokazivale i tako sudjelovale u zločinu.  U kolovozu 1945. sestra Žarka  tri puta je preslušana do podizanja optužnice 28. siječnja 1946 godine. Suđenje je započelo 7. veljače 1946. Nakon pravosudne lakrdije, sa č.s. Žarkom osuđene su i Verena Fostač, Eutihija Novak, Hubertina Džimbeg i Celestija Lucija Radošević. U četiri sata ujutro, 16. svibnja 1946. godine časna sestra Žarka Ivasić strijeljana je uz vanjski zid groblja Svete Marije Magdalene. U smrt je otišla uz „Očenaš“ i „Zdravo Marijo“.

Komemoraciju na grobu ove nedužne žrtve danas je predvodio biskupov kancelar preč. Mišel Grgurić. Nadnevak ovog komunističkog zločina dogodio se točno godinu dana nakon masakra u Bleiburgu. O ovoj tragičnoj podudarnosti preč. Grgirić nam je rekao:

-Danas se spominjemo gorke bleiburške tragedije koja je simbol svih stradanja hrvatskoga naroda. Sigurno je da su zločinci na Bleiburgu dobro vodili računa da se godinu dana kasnije u Gospiću strijelja jedna časna sestra čiji je jedini grijeh bila pripadnost katoličkoj vjeri. Časna sestra Žerka na ovaj je način prihvatila dati život za Krista i svoju vjeru, ne prihvaćajući lažna priznanja i sve ono što joj svijet nudi u onom obliku kao što je to nudila komunistička vlast. Naš narod je propatio i prošao mnoga stradanja, a zločinačko ubojstvo časne sestre Žarke samo je bio nastavak tada započetog Križnog puta, rekao je na komemoraciji preč. Mišel Grgurić. Na grobu ove nedužne žerve u komemoraciji i molitvama sudjelovale su časne sestre Družbe sestara milosrdnica iz Zagreba, iz istoga reda kojemu je pripadala i Žarka Ivasić.

M.S./N.M.