Plaćanje poreza na kuće za odmor propisano je Zakonom o financiranju jedinica lokalne uprave i područne (regionalne) samouprave (“Narodne novine”, broj 117/93,33/00, 73/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02). Zakon ne propisuje imperativno (obvezno) uvođenje općinskih poreza, već je propisano da jedinice lokalne samouprave “mogu” (dakle, ne moraju) uvesti određene općinske poreze. Radi se o tzv. opcijskim porezima – ako ih jedinice lokalne samouprave odlukom propiše, obveznici su ih dužni plaćati. Zakon daje osnovu, a jedinice lokalne samouprave  unutar tih općih, odnosno osnovnih uvjeta sama određuje posebne uvjete.

Porez na kuće za odmor plaćaju pravne i fizičke osobe koje su vlasnici kuća za odmor.
Kućom za odmor smatra se svaka zgrada ili dio zgrade ili stan koji se koriste povremeno ili sezonski. Kućom za odmor, u smislu  Zakona ne smatraju se gospodarstvene zgrade koje služe za smještaj poljoprivrednih strojeva, oruđa i drugog pribora.
Porez na kuće za odmor ne plaća se na kuće za odmor koje se ne mogu koristiti.

Porez na kuće za odmor ne plaća se na odmarališta u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koja služe za smještaj djece do 15 godina starosti.

Porez na kuće za odmor plaćaju vlasnici trenutno u iznosu od 5 do 15 kuna po četvornom metru površine u prosjeku oko 500 kuna,  a općine ili gradovi, čiji se proračuni pune ovim porezom, propisuju svojom odlukom visinu poreza u tom rasponu.

Porez na korištenje javnih površina,  plaćaju fizičke i pravne osobe koje koriste javne površine, te i u tom slučaju općina ili grad odlučuju o visini nameta, ali određuju i što se smatra javnom površinom.

Jedan od glavnih razloga povećanja poreza na vikendice, koji je sada postao aktualan, jest namjera da se lokalnoj zajednici nadoknadi gubitak koji će pretrpjeti izmjenama poreza na dohodak, jer će temeljem promjena bez 126 milijuna kuna prihoda ostati proračuni županija, dok će minus od 763 milijuna zabilježiti gradovi i općine.

Za sada se zna da obračun za oporezivanje vikendica više neće biti temeljen na kvadraturi nego na vrijednosti kuće za odmor, ali još se ne zna hoće li biti više „poreznih stopa“ za određene vrijednosti ili hoće li čak određeni prag vrijednosti kuće za odmor biti neoporeziv.

Porezna uprava morati će osnovati neko povjerenstvo za određivanje vrijednosti kuća za odmor, što će biti vrlo osjetljivo. Pri tome bi se u obzir morali uzeti i krediti koji se eventualno otplaćuju za gradnju vikendica, a morat će se odrediti i plaća li porez vlasnik ili korisnik kuće za odmor.

Zadarska županija ima najviše vikendica, oko 25 tisuća, zatim Splitsko-dalmatinska 22 tisuće te Istarska i Šibensko-kninska po 15 tisuća, Ličko-senjska i Karlovačka oko  5 tisuća.

Požeško-slavonska županija ima samo 400 registriranih kuća za odmor, a manje od tisuću imaju i Virovitičko-podravska te Vukovarsko-srijemska županija.

Porezne uprave nemaju precizne podatke, mnoge kuće nisu unesene u gruntovnici zbog nekorištenja OIB-a  ili su vlasnici fiktivno prijavljeni da ne bi plaćali porez.

Kao jedno od rješenja u utvrđivanju prava vlasništva moguće je ulazak u katastar, gdje se dokumentirano nalazi masa imovine za koju nije utvrđeno čija je.

Jedan od modela po kojem bi se oporezivale vikendice mogao biti i da porez plaća korisnik ( a korisnika lociramo kontrolom režijskih računa za vodu i struju),  a ne vlasnik, kako bi se, između ostalog, izbjeglo da porez na vikendice plaćaju samo ljudi koji imaju vlasnički list, dok bi ostali “izvan sustava“ i dalje izbjegavali plaćanje poreza.

Drugi model oporezivanja  bi kombinirao metodu oporezivanja vlasnika i korisnika nekretnine, a to onda dodatno sve zakompliciralo.

Uvođenje poreza na vikendice potaknut će mnoge vlasnike vikendica na prodaju, tako već u mjesecu kolovozu na području Ličko-senjske županije preko naše agencije prodane su tri vikendice i tri veća apartmana, vlasnici umirovljenici, isti imaju strah od velikih nameta i nemogućnosti plaćanja poreza iz malih mirovina. Kupci su stranci Mađari i Slovenci. Svakodnevno agencija zaprima upite i  ponude oko prodaje kuća za odmor. Iz razgovora koje obavljaju naši agenti doznajemo da vlasnici vikendica i kuća za odmor žele ih prodati jer su kuće velike i kupiti nešto manje ili manji apartman, pošto kraće vrijeme borave na moru

( cca.25 dana u godini ) a iste kuće ne iznajmljuju i ne ostvaruju dobit s kojom bi mogli platiti obveze prema državi ( porez, boravišnu pristojbu, slivne vode, komunalije i dr.), a u veće kuće potrebna su i svako godišnja ulaganja u održavanje i adaptaciju.

Smatram da će priljev nekretnina u agenciju biti još veći, a kupce će naći one nekretnine koje imaju realnu tržišnu vrijednost i ne odskaču puno od građevinske vrijednosti.

Lika nekretnine d.o.o.

Agencija za promet nekretninama

Otočac, Zvonimirova 65