Hrvatska bi se uskoro mogla suočiti s izbjegličkim valom koji bi mogao čak nadmašiti krizu iz 2015. Nakon što se zakomplicirala situacija na ratištu u Siriji turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, nezadovoljan potporom europskih zemalja i NATO-a, odlučio je otvoriti vrata Europe te pustiti migrante i izbjeglice iz kampova u toj zemlji da krenu prema granicama Grčke i Bugarske.
Prvi val ljudi koji je stigao do Grčke i Bugarske broji se u desecima tisuća, ali procjene su da će se prema Europi do proljeća pokrenuti više od dva milijuna ljudi. Ako popuste grčka i bugarska granica, sljedeća na udaru je Hrvatska jer se nalazi na popularnoj balkanskoj izbjegličkoj ruti. Voditelj Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u Bosni i Hercegovini Peter van der Auweraert predvidio je da bi u tu zemlju, što znači na hrvatsku granicu, moglo stizati do 10 tisuća migranata dnevno. Kako će se Hrvatska nositi s tolikim brojem ljudi na vlastitim granicama, vrlo je upitno, posebno ako se zna da već sada hrvatska policija ima problema sa zaustavljanjem svih onih koji ilegalno žele ući u našu zemlju te se nalazi na meti kritika zbog provođenja takozvanog pushbacka.
Premijer Andrej Plenković već je najavio da će u slučaju eskalacije situacije biti angažirana i Hrvatska vojska na očuvanju sigurnosti granice. No na pitanje kako bi izgledao taj angažman iz Vlade su nam poručili da je još prerano govoriti o tome. Međutim nedvosmisleno su odbacili mogućnost da u slučaju novog migrantskog vala Hrvatska podigne na granici prema Bosni i Hercegovini žilet-žicu po uzoru na Mađarsku i Sloveniju. Posebno zato što i s druge strane granice žive Hrvati.
U susjednoj BiH trenutačno boravi između 6500 i 7000 ilegalnih migranata od kojih je nešto više od pet tisuća smješteno u prihvatnim centrima na sjeverozapadu države te u okolici Sarajeva.
U 99 posto slučajeva migranti u BiH stižu bez dokumenata pa je gotovo nemoguće utvrditi njihov stvarni identitet.
L.O.
