Državno izborno povjerenstvo (DIP) pozvalo je u priopćenju za javnost sve sudionike nedjeljnih lokalnih izbora, fizičke i pravne osobe te medije da poštuju izbornu šutnju koja počinje večeras u ponoć, a završava u nedjelju u 19 sati zatvaranjem biračkih mjesta.
Povrede izborne šutnje prijavljuju se općinskim, gradskim i županijskim izbornim povjerenstvima te Izbornom povjerenstvu Grada Zagreba, čiji su kontakt-podaci objavljeni na mrežnoj stranici DIP-a, javlja Index.hr.
Zakonom propisane novčane kazne
Za kršenje izborne šutnje propisane su ozbiljne novčane kazne, kreću se od tri tisuće kuna za fizičku osobu do pola milijuna kuna za pravnu, primjerice za političku stranku. Kandidati koji prekrše izbornu šutnju mogu biti kažnjeni s od 10 tisuća do 30 tisuća kuna.
Zakon o lokalnim izborima tu je posve jasan. U članku 35 piše da “izborna šutnja počinje protekom izborne promidžbe, a završava na dan održavanja izbora u devetnaest sati. Za vrijeme izborne šutnje zabranjuje se javno predstavljanje i obrazlaganje izbornih programa sudionika biračima, nagovaranje birača da glasuju za određenu kandidacijsku listu ili kandidata, objavljivanje procjena izbornih rezultata kao i objavljivanje prethodnih, neslužbenih rezultata izbora, izjava i intervjua sudionika izborne promidžbe te navođenje njihovih izjava ili pisanih djela”.
Prekršajno kažnjavanje kršenja izborne šutnje regulira se u članku 134.
“Za prekršaj povrede izborne šutnje kazniti novčanom kaznom: – od 3.000,00 kuna fizičku osobu, – od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kandidata na izborima, – od 100.000,00 do 500.000,00 kuna pravnu osobu, – od 10.000,00 do 30.000,00 kuna odgovornu osobu u pravnoj osobi”, navodi se.
Zabranjeno slanje SMS-ova glasačima
DIP poziva sudionike lokalnih izbora te druge fizičke i pravne osobe da se za vrijeme izborne šutnje suzdrže od iznošenja i obrazlaganja izbornih programa, objavljivanja promidžbenih poruka i fotografija kandidata u medijima, postavljanja novih promidžbenih plakata ili letaka.
Također ih poziva da birače ne nagovaraju da glasaju za pojedine izborne sudionike, bilo telefonski, SMS-om ili elektroničkom poštom.
DIP poziva izborne sudionike da se suzdrže od postavljanja novih promidžbenih sadržaja poput statusa, videa, slika ili komentara na društvenim mrežama, koji se izravno objavljuju na naslovnicama kao novosti ili na privatnim profilima povezanih privatnih korisnika društvenih mreža.
Ipak, neki vizualni promidžbeni materijali i dalje ostaju u javnom prostoru, poput jumbo plakata, ali oni su postavljeni prije početka izborne šutnje te je prekomplicirano skidati ih sve u petak u ponoć.
Različita pravila za parlamentarne izbore
Zanimljivo je da se parlamentarni izbori u Hrvatskoj provode po Zakonu o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, u kojemu se izborna šutnja uopće ne spominje. Naime, i na parlamentarnim izborima je izborna šutnja propisana, ali za njeno kršenje nema novčanih kazni, za razliku od lokalnih izbora.
Da za parlamentarne izbore vrijede bizarno različita pravila, podsjećaju i pravila za izbore za Europski parlament, na kojima se kršenje izborne šutnje također novčano kažnjava: za fizičku osobu, dakle građanina, koja krši šutnju propisana je kazna od tri tisuće kuna, za izbornog kandidata od 10 tisuća do 30 tisuća kuna, za pravnu osobu, a to su i stranke, od sto tisuća do pola milijuna kuna, a za odgovornu osobu u stranci od 10 tisuća do 30 tisuća kuna.
Dakle, u Hrvatskoj za različite izbore vrijede različita pravila u vezi s izbornom šutnjom, što bi trebalo srediti.
Iz DIP-a su prije prošlih parlamentarnih izbora na konferenciji za medije poručili da su “pričali o ukidanju izborne šutnje”, što je tema koju bi sigurno trebalo pažljivo raspraviti.
Izborna šutnja se uvijek krši
Jer ono što je sigurno jest da će se u periodu od ponoći u petak do nedjelje u 19 sati događati niz slučajeva kršenja izborne šutnje. Proteklih smo godina tako svjedočili masovnoj distribuciji letaka na izborni dan, slanju SMS-ova i telefonskom pozivanju birača da izađu glasati itd. Nema razloga misliti da se to neće ponoviti i ovaj put, a naročito se kršenje izborne šutnje može očekivati na društvenim mrežama.
“Izborna šutnja je institut koji se jako razlikuje među izbornim sustavima, i prema trajanju i prema obaveznosti, odnosno kaznama predviđenima za kršenje. Sudeći prema iskustvima prethodnih izbora, u Hrvatskoj ga mnogi politički akteri/ce doživljavaju prilično labavo. Što se GONG-a tiče, mi mislimo da je ovakav oblik izborne šutnje u doba društvenih mreža izgubio smisao. Smatramo da se institut izborne šutnje mora sinkronizirati u svim zakonima i da bi bilo poželjno ukinuti izbornu šutnju što se tiče oglašavanja u medijima. Međutim, isto tako mislimo da je nikako ne bi trebalo ukidati u neposrednoj blizini biračkih mjesta. Agitiranje na birače/ice na biračkim mjestima (u krugu od 50 metara) može biti jako uznemirujuće i institut izborne šutnje tu mora postojati”, rekli su svojevremeno za Index iz GONG-a.
Mediji su laka meta DIP-a
DIP-u su mediji inače najlakša meta kada je riječ o predizbornoj šutnji, pa su tako na prošlim predsjedničkim izborima neki portali upozoreni zbog toga što s naslovnica nisu maknuli ankete u kojima su njihovi čitatelji mogli glasati za svoje predsjedničke favorite.
Izborna šutnja je i svojevrsni predah za medije nakon kampanje. Na portalima se ne smiju, primjerice, objavljivati fotografije kandidata, kao ni članci koji se tiču izbora, a eto, ni stare ankete ne smiju biti na naslovnici, pa se može posvetiti mnogo više prostora relevantnim i zanimljivim temama koje budu zanemarene tijekom poslovičnog kaosa svake predizborne kampanje.
U svakom slučaju, već sada se može predvidjeti da će kršenja izborne šutnje biti, kao i da većini za to na kraju neće biti izrečene novčane kazne, kao što je bio slučaj i svaki put dosad.
DIP ne zna je li itko kažnjen zbog kršenja izborne šutnje
U vezi svega toga smo se upitom obratili DIP-u. Zanimalo nas je koliko je ljudi ili pravnih osoba na lokalnim izborima 2017. na kraju kažnjeno zbog kršenja izborne šutnje.
“Za prekršaje utvrđene Zakonom o lokalnim izborima optužni prijedlog podnosi nadležno lokalno povjerenstvo (općinsko, gradsko ili županijsko). O tome koliko je prijedloga podneseno i kakve su bile prekršajne kazne, Državno izborno povjerenstvo nema saznanja”, rekli su iz DIP-a.
Pomalo je bizarno da DIP nije u stanju skupiti podatke lokalnih povjerenstava u vezi podnesenih optužnih prijedloga zbog kršenja izborne šutnje, ali baš to DIP potvrđuje.
Što se tiče samog instituta “izborne šutnje”, iz DIP-a za Index napominju “da je Državno izborno povjerenstvo u Nacrtu jedinstvenog izbornog zakonika, koji je tijekom 2018. uputilo nadležnom ministarstvu, predložilo ujednačavanje odredaba o “izbornoj šutnji” u svim izborima, s obzirom na današnju neujednačenu praksu. Ukoliko ovlašteni predlagatelji izmjena zakona krenu u preispitivanje odredaba o “izbornoj šutnji”, Državno izborno povjerenstvo će dati svoje mišljenje.”
“Zasad jedino što Državno izborno povjerenstvo i lokalna povjerenstva mogu je provoditi važeće zakonske odredbe”, zaključili su iz DIP-a, suptilno perući ruke od odgovornosti za miješanje u svoj posao.
L.O.
