Prosječnu mirovinu moguće je, ispravljanjem nepravdi, dovesti na razinu od 45 posto prosječne plaće.

„Kad bi se razdvojila mirovinska prava od povlastica i kad bi s raspolagalo samo sa više od 24 milijarde kuna koje država ubire naplatom doprinosa, i kad bi se tome pridodale još tri milijarde kuna koje se zbog sive ekonomije ne ubiru, to bi bilo dovoljno da se razina prosječne mirovine dovede na razinu od 45 posto prosječne plaće“, rekao je Silvano Hrelja, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika komentirajući izlaganja s okruglog stola – prenosi službeni portal HSU-a.

Penzioneri i ‘penzioneri’ – tko se sve ukrcao u I. stup mirovinskog osiguranja“, koji je danas u Zagrebu organizirao magazin Banka i Institut za javne financije.

Hrelja je kazao i da se ne slaže s naslovom okruglog stola, pojasnivši da se nijedan korisnik mirovine nije ni u što ukrcao, nego je to učinila država, odnosno o tome je odlučivala politika.

Izrazio je i sumnju da je moguće analizirati mirovinski sustav bez da se istodobno analizira porezni sustav i sustav doprinosa, te upozorio na brojne nelogičnosti i nepravde među korisnicima mirovina, pa čak i među onima koji se nazivaju povlaštenima, a primaju manju mirovinu od one koju bi primali da nisu svrstani među povlaštene, kao što su, primjerice, borci NOB-a, kojima je, dosad, triput smanjivana mirovina.
Mihovil Rismondo na okruglom je stolu iznio niz statističkih podataka vezanih uz mirovinski sustav. O mirovinama ostvarenim pod posebnim uvjetima govorila je Marijana Bađun iz Instituta za javne financije, dok je njezin kolega Predrag Bejaković izložio temu minimalnih mirovina. O najnižim i najvišim mirovinama u Republici Hrvatskoj izlagala je Ljiljana Marušić.

Željko Šemper iz HSU kazao je kako nije točno umirovljenici žele otići u najnižu mirovinu, jer je ona vrlo niska, nego je velik broj ljudi na to primoran, posebice u situaciji gašenja tvrtki. U raspravi je sudjelovao i Stjepan Krajačić, predsjednik Sindikata umirovljenika Hrvatske.

/ bib /