Načelnik Brinja Zlatko Fumić

  BRINJE –  Zadnji lokalni izbori donijeli su neke promjene  na  političkoj karti Ličko-senjske županije. Tako je nakon  manje-više neovisnog kandidata  Ivice Mesića  na čelu Općine Brinje po prvi puta  stao  predstavnik Hrvatske seljačke stranke. Riječ je o Zlatku Fumiću. Ovaj 47 godišnjak sudionik je Domovinskog rata. Vodio je Poljoprivrednu zadrugu Brinje, zastupao je jednu osiguravajuću tvrtku, sudjelovao u radu Općinskog vijeća, radio je u Industrogradnji, a zajedno sa suprugom sada ima poveću farmu krava.

      Od svega lošega što se Brinju i njegovim žiteljima  događalo unatrag 100 godina načelnik Fumić najcrnjim smatra raseljavanje. Brinje je između dva svjetska rata živjelo preko 16 tisuća stanovnika i imalo je status kotara.  II. svjetski rat prepolovio je broj stanovnika, a sukcesivno raseljavanje se nastavio i traje do današnjih dana. Zadnji je popis iznjedrio brojku od 3256 žitelja. Domaćinstva stare, a s time  i  količina poljoprivrednih dobara. Načelnik Fumić smatra da  unatoč svemu Brinje može  napredovati.

  – Potencijali Općine Brinje nisu ni približno dobro iskorišteni, tvrdi načelnik. Turizam je jedna od grana gospodarstva koja svakako može dati više. Ovdje imamo četiri lovne udruge pa bi lovni turizam u svakom slučaju mogao dati bolje rezultate. S nekolicinom istomišljenika na proljeće kanimo pokrenuti Turističku zajednicu koja bi ujedinila našu turističku ponudu. Stari grad  Sokolac iz vremena plemića Frankopana također je pomalo po strani. Poljoprivreda također ne daje niti približno svojim potencijalima. Kao primjer spomenut ću da smo sa 3 000 muznih krava pali na svega 800 grla. Ovaj nesrazmjer dovoljno govori. Jedan od razloga su staračka domaćinstva, ali i otkupne cijene mlijeka koje su preniske. Ljudi su zato razočarani i zato se smanjuje broj stoke i gase se farme. Imamo dvije registrirane  mini-sirane, ali su vlasnici također  razočarani okolnostima pod kojim posluju, kaže načelnik Fumić koji dodaje  kako on nije pesimist unatoč trenutnoj situaciji. Iskorištavanje šumskih bogatstava Fumić također smatra nedovoljnim jer nema proizvodnje, već se vrši samo sječa i odvoz trupaca.

– Nadam se da će se otvoriti bio-elektrana u Lučanima gdje bi se iskoristio šumski otpad. To bi značilo i nova radna mjesta. S obje strane  auto-ceste A-1 kod čvorišta Žuta Lokva  gospićki poduzetnik Mile Binički započeo je izgradnju dvaju hotela. Tu će posao naći do 50 ljudi. U Križpolju bi se trebala graditi postrojenja za proizvodnju bio plina.  Ovaj projekt tek treba dobiti zeleno svjetlo struke u svakom segmentu, a obavezni smo razgovarati i s mještanima. Neki od njih se potpuno neoprav